2.3. Zaštita računala i podataka, sigurnost na mreži

Zamisli da si nekoliko dana izrađivao prezentaciju. Pronašao si podatke, napisao tekst i uredio slajdove. Kada je želiš otvoriti, otkriješ da datoteke više nema.

Kako bi se osjećao? Bi li mogao obnoviti svoj rad?

Sada zamisli da netko bez tvojega dopuštenja pristupi tvojemu školskom računu i šalje poruke predstavljajući se kao ti.

Obje situacije pokazuju zašto je važno zaštititi uređaje, podatke i korisničke račune.

U prethodnim lekcijama naučili smo kako se uređaji povezuju i kako podatci putuju mrežom. Sada ćemo naučiti kako se pritom odgovorno ponašati i smanjiti mogućnost gubitka, krađe ili oštećenja podataka.

Što ćeš moći nakon učenja?

Nakon ove lekcije moći ćeš:

objasniti što je računalna sigurnost
opisati kako korisnički račun i lozinka pomažu u zaštiti
razlikovati osnovne vrste zlonamjernih programa
prepoznati obilježja sumnjive poruke
objasniti uloge antivirusnoga programa i vatrozida
objasniti zašto su važni ažuriranje i sigurnosne kopije
odabrati siguran postupak u nekoliko svakodnevnih situacija.

1. Što je računalna sigurnost?

Svoje stvari čuvamo na različite načine. Bicikl zaključavamo, ključeve ne ostavljamo bilo gdje, a važne dokumente spremamo na sigurno mjesto.

Slično trebamo postupati i s digitalnim sadržajima.

Računalna sigurnost skup je mjera i postupaka kojima štitimo računala, korisničke račune i podatke od gubitka, oštećenja i neovlaštenoga pristupa.

Riječ neovlašten znači: bez odgovarajućega dopuštenja.

Primjerice, ako netko bez tvojega dopuštenja uđe u tvoj račun i pročita tvoje poruke, riječ je o neovlaštenome pristupu.

Što želimo zaštititi?

Što štitimo?	Primjer
Uređaje	Računalo, tablet i pametni telefon.
Datoteke	Prezentacije, fotografije, dokumente i videozapise.
Osobne podatke	Ime i prezime, adresu, podatke za kontakt.
Podatke za prijavu	Lozinke i kodove za potvrdu prijave.
Pristup računima	Školski račun, e-poštu ili račun za igru.

Važno: podatke ne ugrožavaju samo napadači. Možemo ih izgubiti i zbog kvara uređaja, slučajnoga brisanja ili vlastite pogreške.

Zato sigurnost uključuje i pažljivo rukovanje uređajima i izradu sigurnosnih kopija.

2. Što je krađa podataka?

Krađa podataka događa se kada netko neovlašteno pribavi podatke koji mu ne pripadaju. Pritom izvorni podatci ne moraju nestati.

Ako netko kopira tvoju fotografiju bez dopuštenja, ona i dalje može ostati na tvojemu uređaju. Međutim, druga je osoba sada također posjeduje.

Primjer

Netko sazna tvoju školsku lozinku. Može pokušati:

čitati sadržaje koji mu nisu namijenjeni
preuzimati tvoje datoteke
mijenjati ili brisati radove
slati poruke u tvoje ime.

Zato nije dovoljno čuvati samo računalo. Treba čuvati i podatke kojima pristupamo računima.

Zastani i razmisli

Ako prijatelju otkriješ lozinku, možeš li biti siguran da je nitko drugi neće saznati?

Ne možeš. Lozinka se može dalje prenijeti ili slučajno otkriti. Prijateljstvo ne zahtijeva dijeljenje lozinki.

3. Kako korisnički račun pomaže u zaštiti?

Korisnički račun omogućuje sustavu da razlikuje korisnike i odredi kojim sadržajima i mogućnostima pojedini korisnik može pristupiti.

Ako više članova obitelji koristi isto računalo, mogu imati odvojene korisničke račune. Tako svatko može imati svoje postavke i prostor za rad.

Korisnički račun možeš zamisliti kao vlastiti školski ormarić. Računalo je zajednički prostor, ali svaki korisnik ima svoj „ormarić”.

! Sjeti se. Dva korisnička računa imamo i mi na školskim računalima. Učiteljica Martina i učiteljica Josipa.

Je li korisnički račun dovoljan?

Nije. Važni su i:

sigurna lozinka ili drugi odgovarajući način prijave
pravilno postavljena dopuštenja
zaključavanje uređaja kada ga ostavljamo
odjava sa zajedničkoga računala.

Odvojeni računi pomažu u zaštiti, ali ne jamče da nitko nikada neće moći pristupiti podatcima. Osobe s administratorskim ovlastima imaju šire mogućnosti upravljanja računalom.

Zaključavanje i odjava

Zaključavanje sprječava nastavak rada bez ponovne potvrde pristupa. Otvoreni programi pritom obično ostaju otvoreni.

Odjava završava korisničku sesiju, zato prije nje treba spremiti rad.

Na računalu sa sustavom Windows uređaj možeš zaključati tipkama Windows + L

Na školskome računalu nakon završetka rada spremi datoteke i odjavi se prema učiteljevim uputama.

4. Kako odabrati sigurnu lozinku?

Lozinka je poput ključa za korisnički račun.

Dobra lozinka treba biti duga, teško predvidljiva i različita za svaki račun. U sigurnosti pomaže i dodatna potvrda prijave, kada je dostupna.

Što treba izbjegavati?

Nemoj koristiti:

svoje ime i godinu rođenja
naziv škole ili ime kućnoga ljubimca koje svi znaju
jednostavne nizove poput 12345678
istu lozinku za sve račune.

Dulja lozinka može se sastaviti od nekoliko nepovezanih riječi. Prilikom odabira slijedi pravila svojega školskog sustava.

Nemoj kao stvarnu lozinku prepisivati primjere iz lekcija. Takvi su primjeri javni.

Dodatna potvrda prijave

Neki računi uz lozinku traže još jednu potvrdu, primjerice preko aplikacije ili sigurnosnoga ključa. To se naziva višefaktorska autentifikacija.

Kod za prijavu nemoj slati drugim osobama. Ako netko od tebe traži takav kod, obrati se roditelju ili učitelju.

5. Što je zlonamjerni (maliciozni) program?

Zlonamjerni program ili maliciozni program. Engleski naziv glasi malware.

Zlonamjerni program ili kôd izrađen je radi štetnoga ili neovlaštenoga djelovanja na uređaju, podatcima ili korisniku.

Može, primjerice:

oštetiti ili izbrisati datoteke
ukrasti podatke
omogućiti neovlašten pristup
pratiti korisnikove aktivnosti
ometati rad uređaja.

Korisnik ponekad sam pokrene ili instalira takav program jer je prevaren i vjeruje da je riječ o nečemu korisnom.

Znači li sporo računalo da je zaraženo?

Ne nužno. Računalo može biti sporo zbog mnogo otvorenih programa, nedostatka prostora ili drugih poteškoća.

Neobično ponašanje razlog je za provjeru, ali samo po sebi nije dokaz zaraze.

6. Što je računalni virus?

Računalni virus zlonamjerni je kod koji se veže uz drugu datoteku ili program i može se širiti kada se zaraženi sadržaj pokrene.

Možeš ga zamisliti kao neželjeni dodatak programu. Kada korisnik pokrene zaraženi program, može se pokrenuti i virus.

Virus može imati različite posljedice: mijenjati podatke, oštećivati datoteke ili ometati rad.

Važna razlika

U svakodnevnome govoru ljudi često svaki zlonamjerni program nazivaju virusom.

Međutim, virus je jedna vrsta zlonamjernoga (malicioznog) programa. Nisu svi zlonamjerni programi virusi.

7. Što je računalni crv?

Računalni crv zlonamjerni je program koji se može samostalno umnožavati i širiti, primjerice mrežom, bez vezivanja uz drugi program.

To je osnovna razlika između virusa i crva:

virus se veže uz drugi program ili datoteku
crv može se širiti samostalno.

Crv može opteretiti uređaje i mrežu, ali može obavljati i druge štetne aktivnosti.

Poveži s prethodnim lekcijama

Mreža omogućuje brzu razmjenu podataka. Ta korisna mogućnost može se zloupotrijebiti i za širenje zlonamjernoga programa. Zato su zaštita i ažuriranje važni na svim povezanim uređajima.

8. Što je trojanski konj?

Naziv potječe iz priče o drvenome konju koji je izgledao kao dar, a u njemu su se skrivali vojnici. Slična je ideja i u računalnome svijetu.

Trojanski konj zlonamjerni je program koji se predstavlja kao koristan ili bezopasan kako bi ga korisnik pokrenuo ili instalirao.

Primjer

Na nepoznatoj stranici pojavljuje se ponuda: „Preuzmi ovaj program i dobit ćeš neograničene dodatke za omiljenu igru!”

Program izgleda privlačno, ali nakon instalacije može krasti podatke ili omogućiti neovlašten pristup.

Glavno obilježje trojanskoga konja jest obmana.

Ne mora se samostalno umnožavati poput crva. Njegov je cilj navesti korisnika da mu omogući pristup.

9. Što su reklamni i špijunski alati?

Reklamni alati – adware

Reklamni alati prikazuju oglase. Neželjeni reklamni alati mogu prikazivati nametljive oglase ili ometati rad.

Primjer su stalni skočni prozori s ponudama koje nisi tražio. Ipak, nije svaki oglas dokaz zlonamjernoga programa. Mnoge mrežne stranice i besplatne aplikacije prikazuju uobičajene oglase.

Oprez je potreban kada se oglasi pojavljuju neočekivano, uporno ili nakon instaliranja nepoznatoga programa.

Špijunski alati – spyware

Špijunski alati potajno prikupljaju podatke o korisniku i njegovim aktivnostima.

Mogu pratiti pregledavanje sadržaja ili pokušati pribaviti osjetljive podatke.

Pomoć za pamćenje:

reklamni alat – prikazuje oglase
špijunski alat – potajno prikuplja podatke.

Neki programi mogu obavljati obje aktivnosti.

Usporedimo pojmove

Pojam	Glavno obilježje
Virus	Veže se uz drugi program ili datoteku.
Crv	Može se samostalno umnožavati i širiti.
Trojanski konj	Predstavlja se kao koristan ili bezopasan.
Reklamni alat	Prikazuje oglase, ponekad neželjene i nametljive.
Špijunski alat	Potajno prikuplja podatke.

Ove se kategorije mogu preklapati. Primjerice, trojanski konj može instalirati špijunski alat.

10. Što je phishing (krađa identiteta)?

Phishing je prijevara kojom nas netko pokušava navesti da otkrijemo podatke, otvorimo štetan sadržaj ili učinimo nešto u korist prevaranta.

Može se pojaviti u e-pošti, poruci, razgovoru u igri ili na lažnoj mrežnoj stranici.

Napadač se često predstavlja kao poznata osoba ili pouzdana služba.

Primjer sumnjive poruke

„Tvoj će školski račun biti izbrisan za deset minuta! Klikni na poveznicu i odmah upiši lozinku.”

Takva poruka pokušava izazvati strah i požuriti te.

Na što treba obratiti pozornost?

Traži li poruka lozinku ili kod za prijavu?
Stvara li pritisak da moraš odmah reagirati?
Nudi li neočekivanu nagradu?
Je li zahtjev neobičan za tu osobu ili službu?
Vodi li poveznica na očekivano mrežno mjesto?

Pravopisne pogreške mogu biti znak sumnje, ali prijevarna poruka može biti i potpuno pravilno napisana.

Što treba učiniti?

Zastani, ne otvaraj sumnjivi sadržaj i provjeri zahtjev drugim putem.

Primjerice, školsku platformu otvori preko poznate adrese, a učitelja pitaj je li poruka doista njegova. Prepoznavanje i prijavljivanje phishinga važan je dio zaštite.

Ni lokot uz adresu ni oznaka HTTPS ne jamče da je stranica poštena. Oni označuju zaštitu veze, a prijevarna stranica također može imati takvu vezu.

11. Što je socijalni inženjering?

Socijalni inženjering pokušaj je manipuliranja osobom kako bi otkrila podatke ili učinila nešto nesigurno. Napadač ne mora najprije „provaliti” u računalo. Može pokušati prevariti korisnika.

Primjerice:

predstavlja se kao tehnička podrška
tvrdi da je prijatelj kojemu hitno treba pomoć
obećava nagradu
traži kod za potvrdu prijave.

Phishing je jedan oblik socijalnoga inženjeringa. Najbolja početna reakcija jest zastati i provjeriti zahtjev.

12. Kako se zaštititi?

Zaštita se sastoji od više postupaka koji se nadopunjuju.

Preuzimaj iz pouzdanih izvora

Programe preuzimaj sa službenih stranica ili iz odgovarajućih trgovina aplikacija, prema uputama roditelja ili učitelja.

Izbjegavaj nepoznate ponude „besplatnih” plaćenih programa i dodataka za igre.

Oprezno otvaraj privitke

Neočekivan privitak provjeri prije otvaranja, čak i ako izgleda kao da ga šalje poznata osoba.

Njezin račun mogao je biti zloupotrijebljen.

Provjeri prijenosne medije

Nepoznat USB memorijski štapić nemoj samostalno priključivati.

Datoteke na prijenosnome mediju mogu se provjeriti antivirusnim programom, ali provjera nije apsolutno jamstvo sigurnosti.

Redovito ažuriraj

Ažuriranje donosi nove mogućnosti, ispravlja pogreške i može ukloniti sigurnosne propuste.

Zato su važna ažuriranja operacijskoga sustava, preglednika, aplikacija i zaštitnih programa.

Ne isključuj zaštitu radi pokretanja nepoznatoga programa

Ako program traži da isključiš antivirusnu zaštitu ili zanemariš upozorenje, obrati se odrasloj osobi.

Čuvaj važne podatke u sigurnosnim kopijama

Time ćemo se pozabaviti u sljedećemu dijelu.

13. Što je sigurnosna kopija?

Sigurnosna kopija dodatni je primjerak podataka koji čuvamo kako bismo ih mogli obnoviti ako se izvornik izgubi ili ošteti.

Primjer

Prezentacija je spremljena na računalu. Dodatnu kopiju spremiš na drugo odgovarajuće mjesto, prema školskim ili obiteljskim pravilima.

Ako računalo prestane raditi, rad možeš obnoviti iz kopije.

Je li druga mapa na istome disku dovoljna?

Nije dovoljna zaštita od kvara toga diska.

Ako disk prestane raditi, mogu se izgubiti obje kopije.

Zato barem jednu kopiju važnih podataka treba čuvati odvojeno od izvornika. Sigurnosne kopije treba redovito izrađivati i provjeravati mogu li se podatci iz njih obnoviti.

Je li sinkronizacija isto što i sigurnosna kopija?

Nije nužno. Sinkronizacija usklađuje sadržaje na različitim mjestima. Ako izbrišeš datoteku, brisanje se može prenijeti i na druga povezana mjesta.

Neke usluge nude povijest verzija i mogućnost vraćanja datoteka, ali treba znati kako te mogućnosti rade.

Pomoć za pamćenje: spremanje čuva trenutačni rad, a sigurnosna kopija omogućuje njegov oporavak.

14. Što je antivirusni program?

Antivirusni program pomaže prepoznati, zaustaviti i ukloniti zlonamjerne programe.

Može provjeravati datoteke tijekom rada i provoditi pregled uređaja.

U sustavu Windows zaštitu može pružati Microsoft Defender Antivirus, kojim se upravlja preko aplikacije Sigurnost u sustavu Windows.

Što je karantena?

Kada zaštitni program izdvoji sumnjivu datoteku u karantenu, ograničava njezino korištenje kako bi smanjio mogućnost štete.

Takvu datoteku nemoj samostalno vraćati u uporabu.

Jamči li antivirusni program potpunu sigurnost?

Ne. Antivirusna zaštita važna je, ali ne zamjenjuje pažljivo ponašanje, ažuriranje i sigurnosne kopije.

Čak i kada provjera nije pronašla prijetnju, ne treba zanemariti druge znakove moguće prijevare.

15. Što je vatrozid?

Prisjeti se druge lekcije: mrežom putuju paketi podataka.

Vatrozid nadzire mrežni promet i prema postavljenim pravilima dopušta ili blokira određenu komunikaciju.

Može biti dio programske ili mrežne opreme.

Zamisli ga kao nadzor na ulazu koji provjerava smije li određena komunikacija proći.

Razlika između antivirusnoga programa i vatrozida

Antivirusni program	Vatrozid
Usmjeren je na prepoznavanje i zaustavljanje zlonamjernih programa.	Usmjeren je na nadzor mrežne komunikacije.
Provjerava datoteke i aktivnosti na uređaju.	Primjenjuje pravila za propuštanje ili blokiranje prometa.

Njihove se uloge nadopunjuju.

Vatrozid ne mora pitati za dopuštenje pri svakoj mrežnoj poruci. Veći dio odluka donosi prema već postavljenim pravilima.

Ako se pojavi zahtjev nepoznate aplikacije za pristup mreži, nemoj automatski potvrditi. Pitaj učitelja ili roditelja.

16. Što učiniti ako nešto pođe po zlu?

Ako otvoriš sumnjivu poveznicu ili upišeš podatke na pogrešnome mjestu, važno je brzo zatražiti pomoć.

Prestani unositi podatke i zatvori sumnjivi sadržaj.
Odmah reci učitelju, roditelju ili drugoj pouzdanoj odrasloj osobi.
Ako si otkrio lozinku, uz pomoć odrasle osobe promijeni je preko službene stranice ili aplikacije.
Ako si istu lozinku koristio drugdje, treba zaštititi i te račune.
Ako sumnjaš na zlonamjerni program, slijedi upute odrasle osobe ili osobe zadužene za uređaj.

Nemoj pokušavati riješiti poteškoću instaliranjem „čistača” iz oglasa ili pozivanjem broja iz sumnjivoga skočnog prozora.

Pogreška se može dogoditi svakomu. Traženje pomoći odgovoran je postupak.

17. Praktične aktivnosti

Aktivnost 1: pregled zaštite računala

Na školskome računalu radi prema učiteljevim uputama, a kod kuće uz roditelja.

U izborniku Start potraži aplikaciju Sigurnost u sustavu Windows.
Otvori odjeljak Zaštita od virusa i prijetnji.
Pogledaj prikazuje li se upozorenje.
Prema uputi pokreni brzi pregled.
Pročitaj rezultat i zapiši što je provjereno.

Zaključak aktivnosti: rezultat bez pronađenih prijetnji znači da ih taj pregled nije otkrio; nije apsolutno jamstvo sigurnosti.

Aktivnost 2: pregled vatrozida

U istoj aplikaciji pronađi Vatrozid i zaštita mreže. Pogledaj njegovo stanje i zapiši čemu služi.

Aktivnost 3: sigurnosna kopija školskoga rada

Odaberi vlastiti dokument bez osjetljivih podataka.
Spremi ga na uobičajeno mjesto.
Izradi dodatnu kopiju na drugome odobrenom mjestu.
Otvori kopiju i provjeri je li čitljiva.
Objasni od kojega te problema ta kopija štiti.

18. Što bi ti učinio?

Za svaku situaciju odaberi postupak i objasni razlog.

Situacija 1

Prijatelj traži tvoju lozinku kako bi „samo pogledao” rad.

Siguran postupak: pokaži mu rad ili podijeli datoteku na dopušten način. Lozinku zadrži za sebe.

Situacija 2

Poruka tvrdi da si osvojio nagradu, ali traži prijavu na nepoznatoj stranici.

Siguran postupak: ne upisuj podatke. Pokaži poruku odrasloj osobi i provjeri njezino podrijetlo.

Situacija 3

Poznata osoba šalje privitak koji nisi očekivao.

Siguran postupak: provjeri drugim putem je li ga doista poslala i što sadržava.

Situacija 4

Program za dodatke u igri traži isključivanje antivirusne zaštite.

Siguran postupak: odustani od pokretanja i obrati se odrasloj osobi.

Situacija 5

Važan rad imaš samo na jednome računalu.

Siguran postupak: izradi sigurnosnu kopiju na drugome odgovarajućem mjestu.

19. Provjeri razumijevanje

Što je računalna sigurnost?
Navedi tri razloga zbog kojih možemo izgubiti podatke.
Kako korisnički račun pomaže u zaštiti?
Zašto nije dobro koristiti istu lozinku za sve račune?
Jesu li svi zlonamjerni programi virusi?
Koja je osnovna razlika između virusa i crva?
Kako trojanski konj pokušava prevariti korisnika?
Što radi špijunski alat?
Što je phishing?
Je li pravilno napisana poruka sigurno pouzdana?
Zašto su važna ažuriranja?
Što je sigurnosna kopija?
Zašto kopija na istome disku ne štiti od njegova kvara?
Koja je razlika između antivirusnoga programa i vatrozida?
Što treba učiniti ako otkriješ lozinku na sumnjivoj stranici?

Samoprocjena znanja

Uz svaku tvrdnju odaberi: mogu samostalno, mogu uz pomoć ili trebam još vježbati.

Objašnjavam pojam računalna sigurnost.
Nabrajam koje opasnosti prijete računalu.
Prepoznajem i objašnjavam maliciozne programe.
Mogu razlikovati virus, crva i trojanskoga konja.
Mogu objasniti što je phishing.
Mogu navesti obilježja sumnjive poruke.
Mogu objasniti razliku između antivirusnoga programa i vatrozida.
Objašnjavam kako zaštititi računalo od malicioznih programa i zlonamjernih kodova.
Nabrajam neke antivirusne programe.
Mogu objasniti čemu služi sigurnosna kopija.
Znam komu se obratiti ako pogriješim ili primijetim problem.

Završni zadatak: sastavi pet pravila pod naslovom „Kako čuvam svoje računalo i podatke”. Uz svako pravilo napiši jednu rečenicu koja objašnjava zašto je važno.