Prije nego što krenemo s objašnjenjima, prisjetimo se prošlogodišnjeg gradiva kada ste učili raditi s tablicama u Excelu. Sjećate se kako smo u tablice unosili različite podatke – npr., imena, ocjene, datume, i zatim ih analizirali, sortirali ili izrađivali grafikone? Na neki način, to je bio uvod u rad s podacima, no sada idemo korak dalje – ulazimo u svijet baza podataka.

Baze podataka su napredniji sustavi za pohranjivanje, organiziranje i pretraživanje podataka, koji omogućuju da se s velikim količinama informacija radi brzo i efikasno. No, sigurno se pitate: Zašto učimo o bazama podataka i kako će nam to ikada koristiti?

Krenimo od primjera iz vašeg svakodnevnog života. Jeste li se ikada zapitali kako sustav e-Dnevnika zna vaše ocjene, izostanke ili bilješke učitelja? Kada se prijavite u e-Dnevnik, informacije koje vidite ne dolaze iz jedne velike Excel tablice, nego iz složenog sustava – baze podataka koja čuva vaše osobne informacije na siguran i organiziran način.

Zamislite još jedan scenarij: kada vaši roditelji idu po novu osobnu iskaznicu ili vozačku dozvolu, država koristi baze podataka kako bi pratila i pohranila njihove osobne podatke, poput OIB-a, matičnog broja, ili broja vozačke dozvole. Svi ti podaci moraju biti lako dostupni, ali i zaštićeni od neovlaštenog pristupa, a baze podataka su ključan alat za postizanje tog cilja.

Zašto je dobro imati sve podatke pod nadzorom?
Jeste li ikad pomislili koliko je važno brzo doći do potrebne informacije? Kada imate organiziranu bazu podataka, možete u tren oka pronaći bilo koji podatak koji vam treba, umjesto da ručno pretražujete dokumente ili bilješke. Brzina i točnost pristupa informacijama iz baze podataka ključne su u današnjem brzom svijetu – to omogućuje brže donošenje odluka, uštedu vremena i povećava učinkovitost. Na primjer, knjižnični sustavi koriste baze podataka kako bi vam omogućili da brzo pronađete knjigu koju želite posuditi, ili kako bi provjerili jeste li na vrijeme vratili posuđene knjige.

Zašto vam je to važno?
Možda ne razmišljate o tome svaki dan, ali suočavate se s bazama podataka mnogo češće nego što mislite. Kada naručujete robu preko interneta, svaki put kada pretražujete proizvode, njihovi podaci (cijene, opisi, zalihe) dolaze iz baza podataka. Kada posudite knjige iz knjižnice, knjižnični sustavi koriste baze kako bi pratili tko je posudio koju knjigu i kada ju treba vratiti. Čak i kada objavljujete slike ili statuse na društvenim mrežama, podaci o vašem profilu i objavama pohranjuju se u velikim bazama podataka.

Znanje o tome kako baze podataka funkcioniraju pomoći će vam ne samo u školi, nego i kasnije u životu – možda ćete trebati raditi na projektima, administraciji ili poslovima gdje će to biti ključna vještina. Npr., ako jednog dana postanete programer, poduzetnik, knjižničar, liječnik ili radite u banci, imat ćete posla s bazama podataka.

Jednostavno rečeno: baze podataka su svugdje oko nas i igraju ključnu ulogu u modernom svijetu – od državnih institucija, preko poslovanja, do svakodnevnih aplikacija koje koristite. U ovoj lekciji naučit ćemo kako organizirati, pohranjivati i pretraživati podatke koristeći baze podataka i to na način koji vam može olakšati rad s velikim količinama informacija.

Računalne baze podataka

Baze podataka možete zamisliti kao digitalne ormariće s mnogim ladicama, gdje svaka ladica čuva određenu vrstu podataka. Svi ti podaci moraju biti organizirani na način da ih je lako pretraživati, uređivati i koristiti. Bez dobrog sustava organizacije, brzo bi se stvorio nered u kojem bi bilo vrlo teško pronaći informacije kada su nam potrebne.

Online baze podataka i baze znanja

U današnje vrijeme, internet nam pruža pristup ogromnoj količini informacija. No, jeste li se ikada zapitali kako dolazimo do tih informacija tako brzo? Sve što pretražujete na internetu – od recepata, informacija za školski projekt, do vremena u nekom gradu – dolazi iz online baza podataka i baza znanja.

U uvodnom dijelu ovog gradiva čitali smo o bazama podataka koje prate cijeli naš život. Mnoge od tih baza su online baze podataka, koje uključuju telefonske imenike, baze knjižnica, Wikipediju, IMDb (Internet Movie Database) i druge. Do tih podataka često dolazimo koristeći se mrežnim preglednikom, a ponekad su nam potrebni za registraciju ili pristup određenim uslugama (poput e-Građani), dok su druge namijenjene samo određenim korisničkim kategorijama, poput učitelja, učenika ili roditelja.

 

 

Često, kada ispunjavamo online obrasce ili kreiramo račune na društvenim mrežama, upisujemo svoje osobne podatke u različite baze. Jeste li se ikada zapitali tko je vlasnik tih podataka? Kada se registriramo na mrežnu uslugu (npr. e-poštu, društvene mreže), ostavljamo osobne podatke koji se pohranjuju u baze podataka na serverima. Rijetko razmišljamo o tome što se događa s tim podacima i kako ih možemo zaštititi.

Često, kada ispunjavamo online obrasce ili kreiramo račune na društvenim mrežama, upisujemo svoje osobne podatke u različite baze podataka. Ti podaci mogu uključivati ime, prezime, adresu, broj telefona, email, pa čak i osjetljivije informacije poput broja bankovnog računa ili OIB-a. No, jeste li se ikada zapitali tko zapravo upravlja tim podacima i što se s njima događa nakon što ih unesemo?

Kada se registriramo na mrežnu uslugu, poput e-pošte, društvenih mreža ili online trgovina, naši podaci se pohranjuju u baze podataka na udaljenim serverima, koji mogu biti bilo gdje u svijetu. Ovi serveri su pod kontrolom tvrtki ili organizacija koje pružaju usluge, i one su odgovorne za sigurnost tih podataka. Međutim, rijetko razmišljamo o tome koliko su ti podaci zapravo sigurni i kako se oni koriste.

Što se događa s našim podacima?
U idealnom slučaju, tvrtke koje prikupljaju vaše podatke koriste ih isključivo za svrhe navedene u uvjetima korištenja – za poboljšanje usluga, personaliziranje sadržaja ili slanje relevantnih obavijesti. No, ponekad te tvrtke mogu dijeliti vaše podatke s trećim stranama, primjerice, u marketinške svrhe. To znači da vaše podatke mogu koristiti za ciljanje oglasa ili istraživanje tržišta, često bez vašeg izričitog znanja ili pristanka.

Kako možete zaštititi svoje podatke?
Važno je razumjeti da, svaki put kada se registrirate na nekoj mrežnoj platformi ili ispunjavate online obrazac, ostavljate svoje podatke u tuđim rukama. Stoga je ključno poduzeti određene korake kako biste zaštitili svoju privatnost:

     

    • Pročitajte uvjete korištenja i politiku privatnosti – Iako se često čini zamornim, važno je znati kako tvrtka planira koristiti vaše podatke. Saznajte dijeli li vaše podatke s trećim stranama i u koju svrhu.

    • Koristite snažne lozinke – Lozinke koje koristite za pristup online servisima trebaju biti složene i jedinstvene za svaki račun. Time smanjujete rizik od neovlaštenog pristupa vašim podacima.

    • Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) – Ova dodatna sigurnosna mjera traži od vas da unesete dodatni kod prilikom prijave na račun, što značajno povećava sigurnost.

    • Razmislite o tome koje podatke dijelite – Prije nego što unesete osobne podatke, zapitajte se je li to zaista potrebno. Na primjer, neka web mjesta traže podatke koji nisu nužno potrebni za korištenje usluge. Budite selektivni u dijeljenju informacija.

    • Redovito pregledavajte postavke privatnosti – Društvene mreže i web stranice često ažuriraju svoje politike privatnosti i postavke. Pregledajte ih i prilagodite kako biste zaštitili svoje podatke što je bolje moguće.

Što možete učiniti ako vaši podaci nisu sigurni?
Ako primijetite neobične aktivnosti na svom računu (npr. netko je pristupio vašem računu bez vašeg znanja), važno je odmah reagirati. Možete promijeniti lozinku, postaviti dodatne sigurnosne mjere i kontaktirati pružatelja usluge kako bi istražio eventualno kršenje sigurnosti. Također, ako vjerujete da su vaši podaci zlorabljeni, možete prijaviti slučaj nadležnim tijelima, poput Agencije za zaštitu osobnih podataka.

 

 

Postoje mnoge online baze znanja. To su zbirke podataka smještene na poslužitelju koje sadržavaju znanja predstavljena u obliku skupa činjenica i pravila. One pomažu korisnicima da na jednostavan način dođu do provjerenih informacija. Primjeri su WolframAlpha, gdje stručnjaci unose točne i pouzdane informacije iz različitih područja, ili Wikipedija, koju uređuju korisnici širom svijeta, ali s manje nadzora nad točnošću podataka. Iako su ovakve baze izuzetno korisne, moramo biti svjesni da ne pružaju uvijek potpuno točne informacije, zbog čega je važno provjeravati izvore i razmišljati kritički.

Na primjer, WolframAlpha pruža matematičke, znanstvene i druge precizne podatke koje su unijeli stručnjaci, što ga čini izuzetno pouzdanim izvorom. S druge strane, Wikipediju mogu uređivati svi, pa iako je često korisna, nije uvijek 100% pouzdana.

Zato je, kada koristite online baze znanja poput Wikipedije, važno uvijek provjeriti dodatne izvore informacija kako biste bili sigurni da su podaci točni i provjereni, osobito kada se radi o istraživačkim radovima, projektima ili učenju.

Primjer:

     

    • Zamislite da trebate napisati školski rad o povijesti glazbe. Umjesto da ručno pretražujete knjige u knjižnici, možete koristiti online baze podataka, poput Wikipedije, za prikupljanje osnovnih podataka. Međutim, za važne informacije ili ako trebate biti sigurni u točnost podataka, uvijek je dobro provjeriti više izvora, kao što su enciklopedije, knjige ili pouzdane web stranice s točno provjerenim informacijama.

 

 

Što je baza podataka?

Baza podataka (engl. database) je organizirana zbirka podataka koja omogućuje jednostavan pristup, brzo pretraživanje, analizu i prikaz tih podataka.
Zamislite to kao digitalni ormar pun polica, gdje svaka polica sadrži informacije o određenoj temi. U praksi, baze podataka mogu sadržavati sve vrste informacija, od osobnih podataka učenika u školi, do podataka o filmovima, knjigama, financijama ili medicinskim evidencijama.

Primjeri baza podataka:

     

    • Školski e-dnevnik:

         

        • Opis: školski sustavi poput e-dnevnika koriste baze podataka za pohranu informacija o učenicima, njihovim ocjenama, izostancima, bilješkama nastavnika i drugim važnim podacima.

        • Sadrži: osobni podaci učenika (ime, prezime, OIB), predmeti, ocjene, bilješke o ponašanju, evidencija prisutnosti i izostanaka.

        • Funkcioniranje: nastavnici unose podatke o ocjenama i prisutnosti, a roditelji i učenici mogu te podatke pregledati putem svojih računa, brzo i jednostavno.

    • Knjižnični katalog:

         

        • Knjižnice koriste baze podataka za praćenje svojih zbirki knjiga i tko ih posuđuje.

        • Naslove knjiga, autore, godine izdavanja, dostupne primjerke, ime osobe koja je posudila knjigu i datum kada knjigu treba vratiti.

        • Kada učenik posudi knjigu, knjižničar unosi podatke o knjizi i učeniku u bazu podataka. Ako želite pronaći knjigu, možete pretražiti katalog i odmah vidjeti je li dostupna.

    • Online trgovina (npr. Amazon, eBay):

         

        • Web stranice za online kupovinu koriste baze podataka kako bi organizirale informacije o proizvodima, korisnicima i narudžbama.

        • Podatke o proizvodima (naziv, cijena, dostupnost), korisničke račune (ime, adresa, povijest kupovine), podatke o narudžbama (koji su proizvodi kupljeni, datum kupovine, status dostave).

        • Kad pretražujete proizvod, sustav odmah traži kroz bazu podataka i prikazuje vam relevantne rezultate s cijenama i dostupnošću.

    • Bolnička baza podataka:

         

        • Zdravstvene ustanove koriste baze podataka za pohranu medicinskih kartona pacijenata, dijagnoza i rezultata pretraga.

        • Osobne podatke pacijenata (ime, prezime, OIB), povijest bolesti, rezultate laboratorijskih pretraga, propisane lijekove, informacije o pregledima i operacijama.

        • Liječnik može brzo pretražiti povijest bolesti pacijenta i vidjeti sve relevantne medicinske podatke na jednom mjestu, što olakšava dijagnozu i liječenje.

    • IMDb (Internet Movie Database):

         

        • Ova poznata baza podataka sadrži informacije o filmovima, serijama, glumcima, redateljima i filmskoj industriji općenito.

        • Naslove filmova i serija, godine izlaska, imena glumaca i redatelja, kritike, ocjene publike.

        • Kada pretražujete određeni film ili glumca, sustav vam brzo prikazuje sve dostupne informacije, uključujući recenzije, ocjene i druge povezane sadržaje.

    • Spotify ili Apple Music:

         

        • Glazbeni streaming servisi koriste baze podataka za organiziranje pjesama, albuma i korisničkih playlista.

        • Nazive pjesama, izvođače, albume, trajanje pjesama, korisničke playliste.

        • Kada tražite određenu pjesmu, baza podataka vam u tren oka prikazuje sve rezultate koji odgovaraju vašem upitu.

    • Bankovna baza podataka:

         

        • Banke koriste baze podataka za praćenje računa klijenata, transakcija, kredita i drugih financijskih informacija.

        • Imena vlasnika računa, stanje na računu, povijest transakcija, podatke o kreditima i štednji.

        • Bankomat ili online bankarstvo pristupa bazi podataka kako bi vam prikazalo stanje na vašem računu ili omogućilo prijenos novca.

    • Sustavi za registraciju vozila (npr. MUP):

         

        • Državne institucije koriste baze podataka za praćenje podataka o vozilima i njihovim vlasnicima.

        • Registracijske brojeve, podatke o vlasnicima vozila, valjanost tehničkog pregleda, podatke o osiguranju.

        • Kada policajac unese registracijski broj vozila, odmah može dobiti informacije o vozilu i njegovom vlasniku.

 

 

Što je entitet baze?

Entitet je stvarni ili zamišljeni objekt o kojem baza bilježi podatke. Primjerice, učenici u školi su entitet baze, a podaci o njima uključuju ime, prezime, datum rođenja, mjesto stanovanja itd. Entiteti mogu biti ljudi, predmeti, događaji, mjesta ili bilo što drugo o čemu želimo pratiti podatke. U školskoj bazi podataka, entitet može biti učenik, nastavnik, predmet, knjiga ili bilo što drugo.
Svaki entitet ima svoje atribute i vrijednosti atributa.

Primjeri entiteta u stvarnom svijetu:

     

    • Proizvodi u trgovini – Podaci o proizvodu uključuju cijenu, količinu, datum isteka roka.

    • Učenici – Podaci uključuju ime, prezime, datum rođenja, OIB, razred.

    • Knjige u knjižnici – Svaka knjiga ima naziv, autora, godinu izdanja, broj primjeraka.

 

Tablica, osnovni objekt baze podataka

Što je tablica?

Baza podataka je organizirana u tablice (eng. Tables), a tablica je glavni objekt u kojem se podaci čuvaju. Tablice su poput velikih listova u Excelu, gdje su podaci pohranjeni u obliku redaka i stupaca. Svaki redak i stupac ima svoje značenje.

Što je polje?

Polje (eng. Field) je stupac u tablici baze podataka koji ima svoj naziv (Naziv polja – Field name). U svakom polju nalaze se informacije iste vrste.

Primjeri polja u bazi podataka:

    • U bazi podataka o učenicima, polje može biti ime, prezime, adresa ili ocjena.

    • U bazi podataka o knjigama, polja mogu uključivati naslov, autora i godinu izdanja.

Važno je napomenuti da svaki entitet može imati mnogo polja, ali svako polje mora sadržavati točno određenu vrstu informacije. Tako, na primjer, polje “Ime” uvijek sadrži imena, a polje “Datum rođenja” sadrži samo datume.

!!! Nazivi polja baze trebaju biti što kraći, po mogućnosti jedna riječ. Ako su u nazivu dvije riječi ili više, preporuča se pisati bez razmaka ili odvojiti donjom crticom (SerijskiBroj ili Serijski_broj).

 

 

Što je zapis ili slog?

Zapis ili slog (eng. Record) je redak u tablici baze podataka i predstavlja sve informacije povezane s jednim entitetom. Zamislite ga kao komplet podataka o jednoj osobi ili predmetu. Na primjer, u tablici koja bilježi informacije o učenicima, jedan zapis sadržava sve podatke o jednom učeniku – njegovo ime, prezime, datum rođenja, ocjene i druge informacije.

Ako baza podataka ima 100 učenika, to znači da će imati 100 zapisa, a svaki zapis sadržavat će informacije specifične za pojedinog učenika.

 

 

Što je identifikator?

Identifikator (eng. Identifier) je posebno polje unutar baze podataka koje služi za jednoznačno prepoznavanje svakog zapisa u tablici. To je poput jedinstvenog koda ili broja koji se dodjeljuje svakom entitetu (osobi, predmetu, proizvodu) kako bi ga se moglo razlikovati od svih ostalih zapisa. Ovaj identifikator mora biti jedinstven – to znači da se isti broj ili vrijednost ne smije ponoviti za dva različita zapisa. Identifikator se često naziva i primarni ključ (eng. Primary Key).

Što može biti dobar identifikator?

    • Broj OIB (Osobni identifikacijski broj): U Hrvatskoj, svaki građanin ima jedinstveni broj OIB. OIB je dobar identifikator jer je jedinstven za svaku osobu – nitko drugi ne može imati isti broj. To znači da možemo razlikovati svakog građanina čak i ako više osoba ima isto ime ili prezime.
      Primjer:
      • OIB osobe: 1234567890
      • OIB osobe: 98765432109

      U ovom slučaju, OIB je dobar identifikator jer čak i ako dvije osobe imaju isto ime (npr. “Ivan Horvat”), njihovi OIB brojevi će biti različiti.

    • Broj studentske iskaznice: Na fakultetima, svaki student dobiva jedinstveni broj studentske iskaznice. Taj broj može poslužiti kao identifikator jer nitko drugi nema isti broj iskaznice, čak i ako dva studenta imaju isto ime.

    • Broj serije proizvoda (eng. Serial Number): Svaki proizvod u trgovini može imati svoj jedinstveni broj serije, koji omogućuje praćenje tog proizvoda od proizvodnje do prodaje. To je dobar identifikator jer ne postoji drugi proizvod s istim serijskim brojem.

Što ne bi bio dobar identifikator?

    • Ime ili prezime: Ime ili prezime nisu dobri identifikatori jer više ljudi može imati isto ime ili prezime. Na primjer, ako u školskoj bazi podataka koristite samo ime kao identifikator, mogli biste naići na problem kad imate dva učenika s imenom “Ivan”. U tom slučaju, ne biste mogli razlikovati jednog Ivana od drugog.
      Primjer:
      • Učenik 1: Ivan Horvat
      • Učenik 2: Ivan Horvat

      Ovdje imate dvoje učenika s istim imenom i prezimenom, ali oni su različite osobe, pa samo korištenje imena i prezimena nije dovoljno da ih razlikujete u bazi podataka.

    • Datum rođenja: Datum rođenja također nije dobar identifikator jer više osoba može biti rođeno na isti dan. Na primjer, u školi možete imati više učenika rođenih 15. svibnja, pa ako koristite samo datum rođenja, nećete moći razlikovati te učenike.
      Primjer:
      • Učenik 1: Datum rođenja 15. svibnja 2008.
      • Učenik 2: Datum rođenja 15. svibnja 2008.

      Ovdje, ako koristite datum rođenja kao identifikator, nećete znati o kojem se učeniku radi.

    • Broj mobitela: Iako zvuči kao dobar identifikator, broj mobitela također može biti problematičan jer ljudi mogu promijeniti broj telefona. Ako učenik promijeni broj, stari broj više neće biti važeći, a baza bi mogla izgubiti točnost.

 

 

Plošne i relacijske baze podataka

U svijetu baza podataka, podaci se mogu organizirati na različite načine, ovisno o potrebama i složenosti. Najjednostavniji oblik baze podataka je plošna baza podataka, dok su složenije baze koje koriste više povezanih tablica poznate kao relacijske baze podataka.

Plošne baze podataka

Plošna baza podataka je najjednostavniji oblik baze podataka. Možete ju zamisliti kao jednu veliku tablicu (slično kao Excel tablica) koja sadrži sve podatke. Svaki redak predstavlja jedan zapis (npr. učenik, knjiga, proizvod), a svaki stupac je polje koje sadrži određenu vrstu informacija o tom zapisu.

Primjer plošne baze: Zamislite da imate jednostavnu tablicu s podacima o učenicima. Tablica sadrži ime, prezime, razred i ocjenu iz matematike za svakog učenika:

Ime Prezime Razred Ocjena iz matematike
Ivan Horvat 8.a 4
Ana Kovač 8.b 5
Marko Marić 8.c 3

Ovdje su svi podaci o učenicima pohranjeni u jednoj tablici. Ovo je primjer plošne baze podataka jer je sva informacija na jednom mjestu – u jednoj tablici. Iako je ova vrsta baze jednostavna za razumjeti i koristiti, može postati neefikasna kada trebate upravljati velikom količinom podataka ili složenijim informacijama.

Ograničenja plošnih baza:

    • Ako bi plošna baza imala puno zapisa i stupaca, brzo bi postala nepregledna.

    • Ako se neki podaci ponavljaju (npr. ako isti učenik ima više ocjena iz različitih predmeta), ponavljanje informacija dovodi do neefikasnosti i povećava mogućnost grešaka.

Relacijske baze podataka

Relacijska baza podataka je složeniji oblik baze podataka u kojem se podaci organiziraju u više međusobno povezanih tablica. Ove tablice su povezane putem ključnih polja (najčešće primarnim i stranim ključem), što omogućuje efikasno upravljanje podacima bez nepotrebnog ponavljanja informacija.

Umjesto da sve podatke pohranjujete u jednu tablicu, podaci se dijele u više tablica, pri čemu svaka tablica sadrži specifične informacije. Te tablice su povezane pomoću identifikatora ili ključeva.

Primjer relacijske baze: Zamislite da imamo dvije tablice: jednu za učenike i jednu za predmete. Svaka tablica sadrži samo specifične podatke, a umjesto ponavljanja informacija, tablice su povezane preko identifikatora učenika.

Tablica Učenici

ID Učenika Ime Prezime Razred
1 Ivan Horvat 8.a
2 Ana Kovač 8.b
3 Marko Marić 8.c

Tablica Ocjene

ID Učenika Predmet Ocjena
1 Matematika 4
1 Fizika 5
2 Matematika 5
3 Fizika 3

Ovdje vidimo kako su podaci organizirani u dvije tablice. Tablica “Učenici” sadrži osnovne podatke o učenicima, a tablica “Ocjene” sadrži ocjene učenika iz različitih predmeta. Ključno polje koje povezuje te dvije tablice je ID Učenika.

Prednosti relacijskih baza podataka:

    • Manje ponavljanja podataka: Informacije koje se često ponavljaju (npr. ime i prezime učenika) ne moramo unositi svaki put kada bilježimo ocjene. Umjesto toga, povezujemo podatke pomoću jedinstvenog identifikatora (npr. ID Učenika).

    • Bolja organizacija podataka: Podaci su podijeljeni u više specijaliziranih tablica, što olakšava održavanje i upravljanje velikim količinama informacija.

    • Jednostavnije ažuriranje podataka: Ako, primjerice, učenik promijeni prezime, potrebno je ažurirati samo jedan zapis u tablici “Učenici”, a sve ostale povezane informacije (poput ocjena) ostaju točne jer se odnose na isti ID učenika.

Razlike između plošnih i relacijskih baza podataka. Primjer.

Plošna baza podataka -> Popis kontakata u mobitelu:
Sve informacije (ime, prezime, broj telefona, email adresa) o kontaktima pohranjene su u jednoj “tablici”. To je jednostavna baza podataka jer svaki kontakt sadrži sve podatke u jednom retku, bez potrebe za povezivanjem s drugim podacima.

    • Plošna baza podataka je jednostavna i prikladna za manje količine podataka, ali postaje nepregledna i neučinkovita kada podaci postanu složeniji.

Relacijska baza podataka -> Online naručivanje hrane:
Jedna tablica može sadržavati podatke o korisnicima (ime, adresa), a druga tablica o narudžbama (datum, hrana, cijena). Te dvije tablice su povezane putem korisničkog ID-a, što omogućuje lakše upravljanje narudžbama i podacima o korisnicima bez ponavljanja podataka.

    • Relacijska baza podataka koristi više tablica koje su povezane ključevima, čime omogućuje bolje upravljanje složenim informacijama i izbjegava nepotrebno ponavljanje podataka.

Relacijske baze su mnogo moćnije i fleksibilnije, osobito kada radimo s velikim količinama podataka ili ka

Vježbe

Vježba 1: Istraživanje online baza podataka

  • Zadatak:
    • pronađite informacije o svojim prezimenjacima u online bazi telefonskog imenika
    • istražite dostupnost knjige u vašoj lokalnoj knjižnici
    • istražite informacije o poznatom filmu “Čudo” putem online baze IMDb – saznajte tko je režirao film, u kojoj godini je snimljen i tko glumi glavne uloge

Vježba 2: Online baze znanja

  • Zadatak: Posjeti stranicu WolframAlpha (www.wolframalpha.com) i pokušaj pretražiti neku informaciju (npr. “Kako je vrijeme u Zagrebu?”). Kako baza znanja WolframAlpha koristi podatke za pružanje odgovora?

Vježba 3: Nastavni listić

Projektni zadatak

Grupni rad

Zamislite da ste članovi školskog odbora koji treba organizirati prikupljanje podataka za školski projekt o čistoći okoliša. Kako bi izgledala vaša baza podataka? Koji bi podaci bili ključni (npr. lokacije prikupljanja smeća, imena volontera)? Organizirajte podatke u tablice i prezentirajte ideje.

    • dodatni digitalni sadržaji na e-Sfera

    • Provjerite svoje znanje.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

  1. Što je baza podataka?
  2. Kako se naziva osnovni objekt baze podataka?
  3. Objasni polje računalne baze podataka.
  4. Kako nazivamo redak u bazi podataka?
  5. Što je identifikator (primarni ključ) baze podataka?
  6. Što može biti dobar identifikator, a što ne? Objasni.
  7. Što su relacijske baze podataka?
  8. Zašto su baze podataka važne u svakodnevnom životu?

Zamislite da svaki put kad želite pronaći informaciju – poput naslova knjige u knjižnici ili broja telefona prijatelja – morate pregledavati cijeli popis podataka. Baze podataka olakšavaju taj proces, organizirajući podatke tako da se mogu brzo pronaći i koristiti. Bez obzira prijavljujete li se u školsku e-knjigu, e-Dnevnik ili na društvene mreže, baze podataka čine taj proces učinkovitijim.

U školi i svakodnevnom životu koristimo baze podataka češće nego što mislimo – od popisa učenika u školi do praćenja podataka o ekologiji i ekonomiji. U stvarnom svijetu, baze podataka predstavljaju temelj za upravljanje podacima u školama, bolnicama, tvrtkama, vladinim institucijama i mnogim drugim sektorima. Danas ćemo se upoznati s osnovama stvaranja baza podataka u programu Microsoft Access i istražiti kako ih možemo koristiti da bismo bolje razumjeli svijet oko nas.

datotečni nastavak ->
.accdb (access database)

Access je program iz Microsoft Office paketa koji se koristi za izradu i upravljanje bazama podataka. Možemo ga pokrenuti na različite načine, najčešće pomoću ikone prečaca na radnoj površini ili izborniku Start. Ako ga koristimo često, praktično je dodati prečac u programsku traku. Kada otvorimo Access, prikazuje nam se početni zaslon s opcijama nedavno otvorenih baza i dostupnim predlošcima. Najčešći početni predložak za rad je prazna baza podataka, gdje sami definiramo potrebne tablice i polja.

Stvaranje baze podataka

Prije nego što počnemo raditi na računalu, važno je isplanirati kako će naša baza izgledati i što će sadržavati. Postupak stvaranja baze podataka opisat ćemo na primjeru baze čiji će entiteti biti kemijski elementi iz periodnog sustava elemenata.
Prvo moramo definirati entitet – u našem slučaju, to će biti “kemijski element”. Zatim definiramo atribute ili karakteristike koje opisujemo, poput naziva, simbola, atomskog broja itd. Ovo je slično kao kada organizirate bilješke prema temama i podtemama.

Planiranje baze podataka

Razmislimo o tome što želimo postići s bazom podataka i koji podaci će nam biti važni. U našem primjeru, baza podataka o kemijskim elementima omogućit će učenicima brzo pronalaženje informacija o elementima i njihovim svojstvima.

Entitet i atributi

Svaka baza podataka ima svoj entitet, a za svaki entitet definiramo atribute. Primjerice, za kemijski element atributi će uključivati naziv, simbol, atomsku masu itd.

Korištenje programa Microsoft Access

Microsoft Access je program koji nam omogućava jednostavno upravljanje bazama podataka. Kada otvorimo Access, započinjemo s praznom bazom podataka i definiramo entitete i atribute.

Otvaranje nove baze podataka

Nakon pokretanja Accessa, biramo opciju za stvaranje prazne baze podataka.

Sljedeći korak jest odabrati naziv datoteke i mjesto spremanja, a zatim stvoriti bazu podataka.

Klikom na gumb “Stvori” otvara se glavni prozor Accessa, gdje započinjemo rad s bazom podataka. Privremena tablica, pod nazivom “Tablica1,” automatski se pojavljuje, ali taj naziv trebamo zamijeniti prikladnijim imenom koje odražava svrhu tablice (u ovom slučaju KemijskiElementi). Kada kliknemo na “Prikaz,” Access nam omogućuje promjenu izgleda tablice i postavljanje dodatnih polja te atributa.

Klikom na “U redu” otvara se Prikaz dizajna, gdje se automatski stvara prvo polje pod nazivom ID. Ovo polje, koje služi kao identifikator za svaki zapis u tablici, označeno je simbolom ključa, što znači da je postavljeno kao primarni ključ. Vrsta podataka za polje ID je Samonumeriranje, što znači da Access automatski dodjeljuje jedinstven broj svakom novom zapisu, osiguravajući da je svaki zapis jednoznačno prepoznatljiv u bazi podataka.

Kada definiramo polja, biramo vrste podataka (tekst, broj, datum) koji odgovaraju svakom atributu. Na primjer, atribut “Naziv” će biti tekst, dok će “Atomska masa” biti broj.

Nakon što smo definirali nazive polja i vrstu podataka, važno je postaviti odgovarajuću veličinu polja, osobito za podatke tipa “kratki tekst.” Veličina polja određuje maksimalan broj znakova koji polje može sadržavati. Na primjer, za polje AgregStanje, najduže riječi koje ćemo unijeti su “plinovito” i “sintetski,” što iznosi devet znakova. Umjesto zadane vrijednosti od 255 znakova, postavljanjem veličine polja na 9 optimiziramo bazu jer smanjujemo prostor i ubrzavamo obradu podataka.

Opcija “Potrebno” u Accessu određuje je li unos podataka u određeno polje obavezan. Ako je postavljena na “Da”, Access neće dopustiti spremanje novog zapisa bez ispunjavanja tog polja. Na primjer, ako je polje “NazivElementa” označeno kao “Potrebno = Da,” svaki unos mora sadržavati naziv elementa. Ako je postavljeno na “Ne”, unos u to polje nije obavezan, što omogućava korisnicima da stvore zapise i bez ispunjavanja tog specifičnog podatka.

Zašto je maksimalno 255 znakova? Maksimalni broj znakova od 255 u poljima tipa “kratki tekst” dolazi iz tehničkih ograničenja koja su bila prisutna u ranijim verzijama baza podataka, gdje se 255 znakova smatralo optimalnim za skladištenje teksta u polju koje nije namijenjeno za duge unose. Takva ograničenja štede memorijski prostor i ubrzavaju obradu podataka. Danas, iako se tehnologija poboljšala, ovo ograničenje se još uvijek koristi za polja koja ne zahtijevaju velike količine teksta kako bi baza bila efikasnija.

Zatim odabiremo vrstu podataka i detaljno postavljamo pravila za unos. Primjerice, za polje RelAtomMasa, koje bilježi relativnu atomsku masu kemijskog elementa, odabrali smo vrstu podataka “Broj” jer unosimo numeričke vrijednosti.

Dalje smo prilagodili specifikacije ovog polja:

  • Veličina polja: postavljena na “Decimalni” jer želimo precizne decimalne vrijednosti.
  • Oblik: “Opći broj” za uobičajeni prikaz.
  • Skala: postavljamo je na 4, što omogućava da unesemo do četiri decimalna mjesta, korisno za precizne znanstvene podatke.

 

Ovim podešavanjem optimiziramo bazu i osiguravamo točan prikaz i unos podataka.

Na slici je vidljiv praktičan primjer rada s bazama podataka u stvarnom svijetu. Ova stranica omogućuje korisnicima provjeru statusa zdravstvenog osiguranja pomoću OIB-a, jedinstvenog identifikacijskog broja u Hrvatskoj. Korisnik unosi OIB (točno 11 znamenki, koliko je OIB dugačak), što baza podataka prepoznaje kao primarni ključ za dohvat informacija specifičnih za tu osobu. Samo numerički unos i točno 11 znakova su dopušteni, čime se osigurava točnost i ispravan rad sustava.

Kada završimo s dizajniranjem tablice Kemijski elementi, prelaskom na Prikaz podatkovne tablice omogućavamo unos podataka. Klikom na opciju Da potvrđujemo spremanje tablice, čime je ona spremna za unos novih podataka i ažuriranja.

Nakon ovih koraka, vaša tablica je sada spremna za unos podataka. Možete dodavati nove zapise koji će sadržavati sve potrebne informacije prema unaprijed postavljenim parametrima.

Prikazi

Da bi bolje razumjeli rad s Accessom, ključno je razlikovati Prikaz dizajna i Prikaz podatkovne tablice, jer se cijeli proces uglavnom odvija između njih.

  • Prikaz dizajna je mjesto gdje definiramo strukturu tablice – ovdje upisujemo polja, biramo vrste podataka i postavljamo nazive stupaca (npr. “NazivElementa”, “AtomBroj”). Možemo ga zamisliti kao “skicu” tablice.
  • Prikaz podatkovne tablice koristi se za unos stvarnih podataka. Ovdje unosimo informacije u definirana polja, poput “Vodik”, “1”, itd.

 

Tijekom rada, često prelazimo između ovih prikaza kako bismo prilagodili strukturu ili unijeli podatke.

Kretanje po tablici i navigacija

Na dnu tablice nalaze se navigacijske kontrole koje pomažu pri kretanju kroz zapise, dodavanju novih praznih redaka, primjeni ili uklanjanju filtera te pretraživanju baze podataka.

Za jednostavnije kretanje kroz tablicu, umjesto miša, koristimo tipkovne prečace: nakon unosa podatka u jedno polje, na sljedeće polje prelazimo pritiskom na Enter ili Tab. Ako želimo kretati unatrag, kombinacija Shift + Tab vraća nas u prethodno polje. Također, strelice na tipkovnici omogućuju brzo navigiranje kroz podatke u tablici.

Čuvanje podataka

Svaki podatak koji unesemo automatski se sprema, ali važno je redovno spremati tablicu kako bismo spriječili gubitak podataka.

Sljedeći tjedan imat ćete priliku vidjeti kako baze podataka izgledaju u stvarnosti i razumjeti zašto su ključne u svakodnevnom životu. Kroz praktične primjere i rad s alatima poput tablica, obrazaca, upita i izvješća, otkrit ćete kako korisnici u stvarnom svijetu lako dolaze do podataka koji su im potrebni – bilo da pretražuju, dodaju nove informacije ili generiraju izvješća. Ovi će vam primjeri pomoći da shvatite kako baze podataka funkcioniraju u pozadini mnogih sustava koje svakodnevno koristimo.

Vježbe

Vježba 1: Baza podataka “Kemijski elementi” – 1. dio

  • Zadatak: Stvorite bazu podataka prema koracima s nastavnog listića.

Vježba 2: Planiranje i stvaranje baze podataka

  • Zadatak: Stvori bazu podataka prema nastavnom listiću.
  • Provjerite svoje znanje. – KAHOOT KVIZ
  • dodatni digitalni sadržaji na e-Sfera
  • Provjerite svoje znanje.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

  1. Kako se naziva program iz MS Office paketa namijenjen radu s bazama podataka?
  2. Ako želimo stvoriti bazu, što je potrebno učiniti nakon pokretanja programa Access?
  3. Kako se naziva osnovni objekt baze koji se pojavljuje nakon što smo odredili mjesto spremanja i naziv baze te kliknuli na gumb Stvori?
  4. Što je potrebno učiniti u Prikazu dizajna nakon što smo tablici dali naziv i spremili je?
  5. Koji je ponuđeni naziv prvog polja i koja mu je vrsta podataka?
  6. Koje su osnovne komponente baze podataka?
  7. Što je entitet, a što atribut u bazi podataka?
  8. Kako se postavlja veličina polja za kratki tekst?
  9. O čemu ovisi koju ćemo vrstu podataka odabrati za pojedino polje?
  10. Ako je odabrana vrsta podataka Kratki tekst, što trebamo učiniti u Svojstvima polja (općenito s ponuđenom Veličinom polja 255)?
  11. Je li nakon dizajniranja tablica spremna za unos podataka?

Zamislite svijet pun podataka. Kada koristimo društvene mreže, kada se prijavljujemo na natjecanja ili kad naručujemo hranu preko interneta, uvijek negdje u pozadini postoje podaci o svemu tome. Podaci mogu biti imena, brojevi telefona, adrese, ocjene, rezultati, slike i mnogo drugih stvari. Ali, kako sve te informacije držati na okupu? Kako ih pronaći kad ih trebamo?

Uzmimo za primjer popis članova u nekom sportskom klubu. Klub ima puno članova, svaki član ima svoje ime, prezime, datum rođenja, kontakt podatke i još mnogo toga. Ako sve te podatke zapisujemo na papir, lako možemo pogriješiti ili ih izgubiti. S druge strane, ako ih zabilježimo u nekom programu, možemo brzo doći do podataka o bilo kojem članu, sortirati ih prema prezimenu ili pronaći samo članove koji su se upisali ove godine (pretraživati ih).

I upravo zato koristimo baze podataka. Baza podataka je kao velika digitalna bilježnica u kojoj možemo organizirati i pohraniti sve te podatke, ali na način da ih lako pronađemo, izmijenimo i pregledamo kad god nam zatrebaju. Danas ćemo naučiti kako izgledaju ti “police i ladice” unutar baze podataka – odnosno osnovne dijelove koje baza koristi da drži sve te informacije na okupu. Tajne uspješne organizacije podataka skrivaju se u pojmovima kao što su tablice, obrasci, upiti i izvješća.

Na današnjem satu upoznat ćemo se s osnovnim objektima računalne baze podataka i njihovom praktičnom primjenom.

Tablica (Table), Obrazac (Form), Upit (Query) i Izvješće (Report) najčešće su korišteni dijelovi baze podataka. Postoje još i Makronaredbe i Moduli, koji su namijenjeni naprednijim korisnicima programa Access.

Sve ove objekte možemo izraditi koristeći alate koji se nalaze u grupi Stvaranje na odgovarajućoj kartici u programu.

Tablica (Table)

Tablica je osnovni objekt baze podataka. Možemo je zamisliti kao veliku Excel tablicu gdje svaki redak predstavlja jedan zapis (npr., informacije o jednom kemijskom elementu), a svaki stupac jedno polje (npr., ime, simbol, godina otkrića). Tablica nam omogućava da pohranjujemo podatke na strukturiran način.

Primjer primjene: U stvarnom životu, tablice su korisne za vođenje evidencije članova kluba, proizvoda u skladištu ili učenika u školi. Zamislite koliko bi vremena trebalo pronaći informacije o svakom članu kluba bez ovakve organizacije!

Obrazac (Form)

Obrazac je alat koji olakšava unos, pregled i ažuriranje podataka u bazi. Možemo ga usporediti s formularom koji ispunjavamo prilikom prijave na neko natjecanje ili radionicu. Omogućava unos podataka na jednostavniji način, posebno kada imamo mnogo podataka za unijeti, kao što je često slučaj u bazama podataka.

Baza podataka nije korisna ako sadrži samo nekoliko zapisa, već dobiva pravi smisao kada u nju možemo pohraniti stotine ili čak tisuće podataka. Organiziranjem tih podataka u dobro strukturiranu bazu, obrazac omogućuje korisnicima ne samo unos, već i jednostavno pretraživanje, izmjenu i brisanje podataka kada god je to potrebno.

Zašto koristimo upisne obrasce?
Unos velike količine podataka u bazu može biti zahtjevan posao i često ga nećemo obavljati sami. Možemo povjeriti unos podataka i drugim osobama koje možda ne znaju kako izraditi bazu, ali znaju brzo i točno unositi podatke. Obrazac olakšava unos, omogućava brze izmjene i brisanje podataka, čime dodatno pomaže korisnicima da rade točnije i efikasnije.

Stvaranje upisnog obrasca
Na primjeru tablice o kemijskim elementima, možete kreirati obrazac za lakši unos podataka o elementima. Time se smanjuje mogućnost pogrešaka prilikom unosa jer je obrazac prilagođen jednostavnijem i preglednijem unosu.

Za izradu obrasca možemo koristiti alate iz grupe Obrasci. Obrazac nam omogućava da za sve označene stupce tablice stvorimo sučelje za unos podataka, gdje svaki unos predstavlja jedan zapis. Nakon izrade obrasca, podatke možemo unositi odmah. Obrazac također možemo prilagoditi koristeći alate na karticama Dizajn, Razmještaj ili Oblikovanje, koje su dostupne kada je obrazac otvoren u Prikazu dizajna ili Prikazu rasporeda.

Svaki obrazac koji izradimo u bazi podataka može se prikazati na nekoliko načina. Najjednostavniji način za promjenu prikaza je desnim klikom na karticu dokumenta obrasca, nakon čega možemo odabrati jednu od tri ponuđene opcije:

  • Prikaz obrasca – služi za unos podataka u obrazac.
  • Prikaz rasporeda – omogućuje dodatne opcije za prilagodbu izgleda obrasca.
  • Prikaz dizajna – pruža detaljne alate za uređivanje i oblikovanje obrasca.

Stvaranje upisnog obrasca s pomoću Čarobnjaka za obrasce

Čarobnjak za obrasce koristi se zato što omogućuje brz i jednostavan način za izradu obrasca, bez potrebe za dubokim znanjem o dizajnu baze podataka, što je posebno korisno u školama, uredima ili drugim okruženjima gdje je potreban brz unos i organizacija podataka.

Evo nekoliko razloga zašto je koristan:

  1. Ušteda vremena: Umjesto ručnog postavljanja svakog polja, čarobnjak vam omogućava da automatski odaberete potrebna polja iz tablice ili upita. Na taj način brže kreirate obrazac.
  2. Jednostavnost korištenja: Čarobnjak vodi korisnika kroz cijeli proces izrade obrasca, korak po korak, s jasnim opcijama. To ga čini idealnim za početnike ili za one koji nemaju iskustva u dizajniranju baza podataka.
  3. Prilagodba prikaza: Čarobnjak nudi osnovne opcije dizajna, poput odabira rasporeda polja i izgleda, čime pomaže korisnicima da kreiraju obrazac koji je pregledan i vizualno organiziran.
  4. Smanjenje mogućnosti pogreške: Budući da je proces vođen i automatiziran, manje su šanse za tehničke pogreške pri izradi obrasca.
  5. Brzi početak rada: Nakon što je obrazac stvoren pomoću čarobnjaka, korisnici odmah mogu početi unositi podatke, što je posebno korisno u situacijama kada je potrebno brzo unijeti veliku količinu informacija.
  6. Dodatna prilagodba: Iako čarobnjak brzo stvara osnovni obrazac, korisnici ga kasnije mogu dodatno prilagoditi u prikazu Dizajn ili Raspored kako bi ga prilagodili specifičnim potrebama ili stilu baze podataka.

Za izradu upisnog obrasca kliknite na alat Čarobnjak za obrasce iz grupe alata Obrasci. U prozoru koji se otvori odaberite tablicu, primjerice „Kemijski elementi“. Pomoću strelica izaberite polja koja želite uključiti u obrazac – najčešće su to važna polja. Polje ID, koje se automatski numerira, možemo izostaviti jer će se samo popunjavati.

U sljedećem koraku odabiremo izgled obrasca. Proces završavamo unosom naziva obrasca, npr., „Kemijski elementi – upisni obrazac“, i klikom na gumb Završi.

Nakon kreiranja obrasca, prema potrebi, možemo ga dodatno urediti u prikazu Dizajn, gdje možemo dodati kontrole poput natpisa, čime osobama koje unose podatke objašnjavamo na koji način trebaju ispuniti pojedina polja (npr. ostavite prazno polje „Element poznat od davnina“ ako nemate podatak).

Iako je osnovna namjena obrasca unos podataka, uz pomoć navigacijskih kontrola omogućeno nam je pregledavanje zapisa, dodavanje novih zapisa, primjena filtara te pretraživanje baze po ključnim riječima.

Tipkovničke prečace za rad s upisnim obrascem:

  • Prelazak u sljedeće polje: Enter ili Tab
  • Povratak u prethodno polje: Shift + Tab
  • Spremanje zapisa: Shift + Enter
  • Ažuriranje tablice (unos podataka putem obrasca): F5

Sortiranje i filtriranje podataka

Jedna od ključnih funkcija pri radu s podacima u bazi je njihovo sortiranje (razvrstavanje) i filtriranje (izdvajanje). Sortiranje i filtriranje obično obavljamo pomoću alata Sortiranje i filtriranje koji se nalazi na kartici Polazno. Iako se podaci mogu sortirati i filtrirati i u prikazu obrasca i prikazu tablice, za bolju preglednost preporučuje se rad u prikazu tablice.

Nakon što završimo razvrstavanje ili filtriranje, pored naziva polja u tablici (npr. KemSkupina) prikazat će se oznaka u obliku lijevka. Na slici su prikazani podaci filtrirani prema kriteriju „Nemetali” u polju KemSkupina.

Upit (Query)

Upit je objekt baze podataka koji omogućava korisnicima pregled podataka iz jedne ili više tablica, uz mogućnost izdvajanja informacija prema različitim kriterijima. Pomoću upita možemo izdvojiti i sortirati podatke prema specifičnim potrebama.

Na kartici Stvaranje u grupi Upiti nalaze se alati kao što su:

  • Čarobnjak za upite – omogućuje brzo i jednostavno stvaranje upita, kao što su unakrsni upiti, upiti za pronalaženje dupliciranih podataka ili onih koji ne odgovaraju zadanim kriterijima.
  • Dizajn upita – pruža mogućnost izrade novih upita s prilagođenim prikazom i uvjetima u prikazu dizajna.

Primjer upotrebe upita:
Ako želimo iz tablice “Kemijski elementi” izdvojiti sve elemente otkrivene između 1770. i 1870. godine te ih sortirati po godini pronalaska u rastućem redoslijedu, možemo koristiti upit. U ovom slučaju, prikazat ćemo samo polja kao što su NazivElementa, SimbolElementa i GodPronalska. Ovaj zadatak može se lako obaviti uz pomoć čarobnjaka za upite.

Stvaranje upita s pomoću Čarobnjaka za upite

Za izradu upita započnite klikom na alat Čarobnjak za upite iz grupe Upiti. U dijaloškom okviru koji se pojavi odaberite opciju za jednostavni upit. Zatim, kao izvor podataka, izaberite tablicu “Kemijski elementi” i pomoću strelica odaberite polja koja želite uključiti, poput NazivElementa, SimbolElementa i GodPronalska.

U sljedećem koraku birate vrstu upita – detaljni ili sažeti, i unosite naziv upita, primjerice “Kemijski elementi pronađeni od 1770. do 1870.”. Klikom na gumb Završi upit će se kreirati i prikazati u tabličnom prikazu s odabranim kemijskim elementima.

Da biste dodatno podesili upit, u Prikazu Dizajna u polje GodPronalska unesite kriterij >1770 And <1870, a u stupcu Sortiranje postavite opciju Uzlazno. Na kraju, za prikaz rezultata odaberite prikaz podatkovne tablice i rezultati će biti vidljivi u obliku tablice.

Izvješće (Report)

Izvješće je objekt baze koji omogućava izradu sažetaka i prikaz podataka za ispis ili slanje. To je kao da radimo izvještaj za školu ili analizu za projekt. Na primjeru tablice o kemijskim elementima, možemo generirati izvješće koje prikazuje sve elemente prema određenim kriterijima.

Stvaranje izvješća pomoću Čarobnjaka za izvješća

Uz pomoć Čarobnjaka možemo brzo kreirati sažetak informacija iz baze, koji je spreman za ispis ili slanje putem e-pošte.

Za početak izrade izvješća odaberite alat Čarobnjak za izvješća iz grupe Izvješća. U dijaloškom okviru potrebno je odabrati izvor podataka, što može biti tablica ili upit, te iz popisa dostupnih polja odabrati ona koja želimo prikazati u izvješću.

Sljedeći korak omogućava nam da postavimo razine grupiranja (npr., prema polju KemSkupina) i odredimo redoslijed sortiranja prema odabranom polju, bilo uzlazno ili silazno. Zatim biramo stil prikaza izvješća – stupnjevito, blok ili struktura – te orijentaciju, portret ili pejzaž. Na kraju unosimo naziv izvješća, primjerice „Kemijski elementi – izvješće“.

Klikom na gumb Završi prikazat će se upravo kreirano izvješće.

Izvješće možemo pregledati na ekranu ili ispisati. Također, izvješće je moguće izvesti u različite formate, poput Excel, tekstualne datoteke, PDF ili XPS dokumenta, pripremiti za slanje e-poštom ili dodatno obraditi u Word ili HTML formatu koristeći alat Dodatno.

Vježbe

Vježba 1: Baza podataka “Kemijski elementi” – 2. dio

  • Zadatak: Nastavite stvarati bazu podataka (od prošlog sata) prema koracima s nastavnog listića.

Vježba 2: Objekti baze podataka

  • Zadatak: Stvori bazu podataka prema nastavnom listiću.
  • Provjerite svoje znanje. – KAHOOT KVIZ
  • dodatni digitalni sadržaji na e-Sfera
  • Provjerite svoje znanje.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

  1. Koje objekte baze podataka poznajete?
  2. Objasnite što je tablica i koja je njezina uloga u bazi podataka?
  3. Što je obrazac i čemu služi?
  4. Što je upit i za što ga stvaramo?
  5. Što je izvješće i čemu ono služi?
  6. Koji alat na kartici Stvaranje stvara nove objekte baze?
  7. Kojim se izvorima podataka najčešće koristimo pri stvaranju izvješća?
  8. Koji je najjednostavniji način za stvaranje upita i izvješća?
  9. Je li nužno uvijek odabrati sva polja pri stvaranju upita i izvješća?
  10. Koji je glavni razlog stvaranja izvješća?
  11. Možemo li izvješće poslati e-poštom?