Prisjetimo se…
Sjećate li se kad smo prije tri godine učili što je računalo i od čega se sastoji?
Tada smo otkrili da računalo ima strojnu opremu (hardware) – dijelove koje možemo dotaknuti, poput tipkovnice, monitora i miša – i programsku opremu (softver), bez koje računalo ne bi moglo raditi.
Naučili smo da računalo pokreće operativni sustav, koji povezuje sve dijelove u jednu cjelinu i omogućuje nam da radimo, crtamo, pišemo, igramo igre i zabavljamo se.
Možda se sjećate i primjera operativnih sustava koje smo tada spominjali – Windows, MacOS i Linux.
Kad bismo upalili računalo, upravo bi operativni sustav provjerio je li sve spremno za rad i prikazao nam poznatu sliku na zaslonu.
Danas, tri godine kasnije, već ste iskusni korisnici računala, tableta i mobitela.
Sada ćete malo više naučiti o operativnim sustavima koje koristimo svaki dan – kako izgledaju, što sve možemo raditi s njima i po čemu se međusobno razlikuju.
Zajedno ćemo otkriti kako nam operativni sustav pomaže da računalo radi i da ga možemo koristiti lako, sigurno i pametno.
Što je operativni sustav?
Operativni sustav je program u računalu koji povezuje sve dijelove računala u jednu cjelinu.
On omogućuje da računalo može pokrenuti druge programe, da ih koristimo i da međusobno surađuju.
Bez operativnog sustava računalo ne bi moglo raditi.
Operativni sustav:
- upravlja strojnom opremom (tipkovnica, miš, ekran, pisač),
- omogućuje pokretanje i rad drugih programa,
- brine da svi dijelovi računala pravilno surađuju,
- prikazuje sliku na zaslonu i omogućuje nam rad mišem i tipkovnicom.
Kad uključimo računalo, prvo se pokreće operativni sustav koji priprema sve za rad.
Tek tada možemo pisati, crtati, igrati igre ili pretraživati internet.
Najpoznatiji operativni sustavi su:
- Windows – najrašireniji operativni sustav za računala. Koristi se u većini škola, ureda i kućnih računala. Razvila ga je tvrtka Microsoft. Windows ima prepoznatljivo grafičko sučelje s radnom površinom, ikonicama i izbornikom Start. To je komercijalan i zatvoren operativni sustav – znači da se plaća i ne može se slobodno mijenjati.
- MacOS – operativni sustav za Apple računala. Koristi se na MacBook i iMac uređajima. Poznat je po jednostavnom i elegantnom izgledu. Dolazi već instaliran na Apple računalima, pa se ne plaća posebno, ali je zatvoren i komercijalan, jer ga razvija i koristi isključivo Apple.
- Linux – besplatan i otvoren operativni sustav. Linux je slobodan operativni sustav, što znači da ga svi mogu besplatno preuzeti, instalirati i mijenjati. Koriste ga škole, programeri i svi koji žele istraživati kako računalo radi. Postoji mnogo verzija Linuxa – zovu se distribucije (npr. Ubuntu, Mint, Fedora).
- Android – Temelji se na Linuxu i koristi se na većini mobilnih uređaja (Samsung, Xiaomi, Huawei, Oppo…). Android je besplatan i djelomično otvoren, jer ga mogu koristiti mnogi proizvođači, ali neke dijelove kontrolira Google.
- iOS – Koristi se isključivo na Apple mobilnim uređajima. Vrlo je jednostavan za korištenje i stabilan, ali zatvoren – korisnici ga ne mogu mijenjati ni instalirati na druge uređaje. iOS je također komercijalan, jer dolazi uz uređaje koje prodaje Apple.
Podjela operativnih sustava
Operativne sustave možemo razvrstati prema nekoliko kriterija:
Prema uređajima
- Za računala → Windows, macOS, Linux
- Mobilni → Android, iOS
Prema dostupnosti
- Komercijalni (plaćaju se) → Windows, macOS, iOS
- Besplatni → Linux, Android
Prema otvorenosti koda
- Otvoreni → Linux, Android
- Zatvoreni → Windows, macOS, iOS
Raširenost operativnih sustava u svijetu (2025.)
Operativni sustavi koriste se na milijunima uređaja diljem svijeta – na računalima, mobitelima i tabletima.
Iako ih ima mnogo, samo nekoliko sustava zauzima gotovo cijelo tržište.
Računala (stolna i prijenosna računala)
Prema istraživanju StatCountera za razdoblje rujan 2024. – rujan 2025.:
- Windows ima oko 70 % tržišta i najrašireniji je operativni sustav na svijetu.
- macOS koristi oko 15 % korisnika, uglavnom na Apple računalima.
- Linux ima oko 3–4 %, ali je popularan među školama, programerima i sigurnosnim stručnjacima.
- Chrome OS koristi oko 2 % korisnika, najviše u obrazovanju.
Zaključak: Računala u većini slučajeva koriste Windows, dok je macOS drugi po redu, a Linux važan zbog svoje slobode i sigurnosti.
Mobilni uređaji
Prema istom izvoru:
- Android zauzima oko 72 % svjetskog tržišta mobilnih uređaja.
- iOS koristi oko 27 % korisnika.
- Ostali sustavi (KaiOS, Linux i dr.) imaju manje od 1 %.
Zaključak: Na mobitelima i tabletima Android je najrašireniji operativni sustav na svijetu, dok iOS koristi manji broj korisnika, ali dominira u skupljim uređajima poput iPhonea i iPada.
Operativni sustav Windows 10 i grafičko sučelje
Kada uključimo računalo, operativni sustav Windows 10 pokreće postupke koji pripremaju računalo za rad.
Kad je sve spremno, na zaslonu se pojavi grafičko sučelje — izgled koji vidimo na ekranu i pomoću kojeg upravljamo računalom.
Grafičko sučelje možemo uređivati i prilagođavati: mijenjati pozadinu, raspored ikona, boje i veličinu prozora.
Glavni dijelovi grafičkog sučelja
Na početnom ekranu (radnoj površini) vidimo više dijelova:
Radna površina – To je glavni dio zaslona. Na njoj se nalaze ikone koje predstavljaju programe, mape i dokumente. Na radnoj površini možemo mijenjati pozadinsku sliku, raspoređivati ikone ili brisati one koje nam ne trebaju.
Ikone – Ikone su male sličice koje predstavljaju programe, datoteke ili mape. Dvoklikom (brzi dvostruki klik lijevom tipkom miša) otvaramo program ili mapu.
Na radnoj površini obično se nalaze:
- ikone operativnog sustava (npr. Koš za smeće, Eksplorer za datoteke),
- ikone primjenskih programa (npr. Word, PowerPoint, Kalkulator, Bojanje 3D).
Programska traka – Nalazi se na dnu zaslona. Na njoj su prikazane otvorene aplikacije i važne ikone (vrijeme, glasnoća, internetska veza). Tu se nalazi i gumb Start — najvažniji dio programske trake.
Gumb Start – Klikom na Start otvaramo izbornik Start, u kojem se nalaze svi programi i aplikacije instalirani na računalu.
Tu možemo:
- pokretati programe,
- pretraživati računalo,
- organizirati popis aplikacija,
- dodavati ili uklanjati pločice (multimedijske pločice).
Što su primjenski programi? – Primjenski programi su oni koje instaliramo kako bismo obavljali različite zadatke. Primjeri su: Word (pisanje), PowerPoint (izrada prezentacija), Kalkulator, Bojanje 3D, Eksplorer za datoteke i mnogi drugi.
Instaliranje novog programa zove se instalacija, a njegovo uklanjanje deinstalacija.
Prozori i upravljanje njima
Kada otvorimo neki program, on se pojavi u prozoru. Svaki prozor ima tri gumba u gornjem desnom kutu:
Ako želimo vratiti minimizirani prozor, samo kliknemo na njegovu ikonu na programskoj traci.
Zapamti
- Grafičko sučelje prikazuje sve što vidimo na ekranu – ikone, trake, prozore i izbornike.
- Radna površina je glavni prostor za rad i može se uređivati.
- Ikone predstavljaju programe, dokumente ili mape.
- Gumb Start otvara izbornik s programima i postavkama.
- Svaki prozor ima gumbe za minimiziranje, promjenu veličine i zatvaranje.
Pomoć u operativnom sustavu
U operativnom sustavu Windows nalazi se zbirka savjeta i pomoći koja korisnicima olakšava upotrebu računala i objašnjava različite mogućnosti rada.
Ti se savjeti mogu otvoriti preko izbornika Start, a organizirani su po različitim temama i kategorijama – o datotekama, mreži, postavkama, sigurnosti i još mnogo toga.
Ako ne znaš kako nešto učiniti na računalu – primjerice, promijeniti pozadinu, instalirati program ili spojiti pisač – u odjeljku Savjeti možeš pronaći objašnjenja i vodiče korak po korak.
Brzi način za otvaranje pomoći:
- Pritisni tipku F1 na tipkovnici.
- Otvorit će se prozor s različitim mogućnostima pretraživanja pomoći i rješenja problema.
Online pomoć:
- Detaljne upute i podršku korisnici mogu pronaći i na službenoj stranici: https://support.microsoft.com/hr-hr
Gdje se spremaju podaci?
Svi programi, dokumenti i slike koje stvaramo na računalu moraju biti pohranjeni kako se ne bi izgubili.
Za pohranu podataka koriste se spremnici (particije) – to su dijelovi memorije računala u koje operativni sustav sprema datoteke.
Najčešće se spremnici označavaju velikim slovima i dvotočkom – primjerice:
- C: glavni spremnik (tu se nalazi operativni sustav Windows),
- D: dodatni spremnik (koristi se za dokumente, slike, glazbu…),
- vanjski spremnici (USB memorije, vanjski diskovi i dr.).
Oblak (Cloud)
Osim na računalu, podatke možemo spremati i na internetu, u tzv. oblaku. To je udaljeno računalo na koje se povezujemo putem mreže.
Primjeri servisa su:
- OneDrive (Microsoft),
- Google Drive,
- Dropbox.
Prednost oblaka je što svojim dokumentima možemo pristupiti bilo gdje – na školi, kod kuće ili s drugog uređaja. Oblak također omogućuje dijeljenje datoteka s drugima i sigurnu pohranu važnih podataka.
Operativni sustav Windows 11
Operativni sustav Windows 11 najnovija je verzija Windowsa koju je razvila tvrtka Microsoft.
Nasljednik je sustava Windows 10, ali ima moderniji izgled, jednostavnije izbornike i bolju povezanost s oblakom.
Većina novih računala danas dolazi upravo s Windowsom 11 ili se nadograđuje na Windows 11 zato što je to najnoviji i najsigurniji operativni sustav koji nudi tvrtka Microsoft. Windows 10 uskoro (od 14. listopada 2025.) više neće imati podršku, što znači da za njega neće stizati sigurnosna ažuriranja ni nove funkcije.
Što je novo u Windowsu 11?
Windows 11 ima novo, elegantno grafičko sučelje.
Ikone su zaobljene, prozori imaju meke rubove, a boje su nježnije.
Sve izgleda čišće i preglednije.
Glavne promjene:
- Izbornik Start sada se nalazi u sredini programske trake (a ne više lijevo kao u Windowsu 10). Ali (!) može se prilagoditi da bude i s lijeve strane kao na Win10.
- Programska traka je pojednostavljena i ima manje ikona.
- Ugrađena je tražilica koja brzo pronalazi datoteke, postavke ili programe.
- Ažurirani su programi poput Postavke, Eksplorera za datoteke i Kalkulatora.
- Ugrađena je integracija s OneDriveom – oblakom za spremanje datoteka.
Grafičko sučelje u Windowsu 11
Kao i u prethodnim verzijama, i ovdje je glavni prostor za rad radna površina.
Na radnoj površini nalazimo:
- Ikone programa i datoteka
- Programsku traku (na dnu zaslona)
- Izbornik Start (središte zaslona)
- Vrijeme, glasnoću, internetsku vezu i obavijesti
Korisnici i dalje mogu uređivati izgled radne površine — mijenjati pozadinu, raspored ikona ili boje prozora.
Izbornik Start u Windowsu 11
Klikom na gumb Start (središte donjeg dijela zaslona) otvara se novi, pojednostavljeni izbornik.
Sadrži:
- prikvačene programe (najčešće korištene aplikacije),
- preporučene datoteke (nedavno otvorene dokumente),
- gumb “Sve aplikacije” za popis svih programa,
- gumb za isključivanje računala.
Sve je preglednije i lakše za korištenje, pogotovo na dodirnim ekranima.
Postavke i prilagodba
U Windowsu 11 promijenjen je i izgled Postavki.
Sada su organizirane po jasnim kategorijama:
- Sustav,
- Bluetooth i uređaji,
- Mreža i internet,
- Računi,
- Osobna prilagodba (pozadina, boje, teme).
Korisnici mogu lakše pronaći ono što im treba i promijeniti izgled svog računala.
Spremanje i rad u oblaku
Windows 11 još više koristi OneDrive – Microsoftov oblak.
Ako su učenici prijavljeni svojim školskim računom, mogu:
- spremati dokumente u oblak,
- pristupati im s bilo kojeg računala,
- dijeliti datoteke s učiteljima ili prijateljima.
Pitanja za ponavljanje
- Što je operativni sustav i čemu služi?
- Koji operativni sustav koristimo u školi?
- Nabroji barem tri poznata operativna sustava i objasni ih.
- Što vidimo na grafičkom sučelju kada se računalo pokrene?
- Kako se zove glavni prostor na kojem se nalaze ikone i programi?
- Što su ikone i čemu služe?
- Što su primjenski programi? Čemu oni služe?
- Gdje se na računalu spremaju programi i datoteke?
- Kako nazivamo postupak ugradnje programa u računalo, a kako postupak njegova uklanjanja s računala?
- Što znače oznake C: i D:?
- Gdje se nalazi gumb Start na WIN10 i čemu služi?
- Kako se zove traka na dnu zaslona koja prikazuje otvorene programe?
- Što se dogodi kad kliknemo na gumb minimiziraj, povećaj/smanji ili zatvori?
- Kako možemo pronaći pomoć u OS Windows10?
- Koja tipka na tipkovnici otvara prozor pomoći?
- Kako izgleda grafičko sučelje u Windowsu 11 u odnosu na Windows 10?
- Zašto se većina novih računala nadograđuje na Windows 11?
- Koji operativni sustav ima bolju povezanost s oblakom (OneDrive) – WIN10 ili WIN11?
- Što je oblak (cloud) i koje su njegove prednosti?
- Kako oblak pomaže učenicima u školi?
Do sada smo naučili da računalo sprema podatke u spremnike – to su mjesta na kojima se čuvaju svi programi, igre, slike, dokumenti i drugi sadržaji koje stvaramo ili koristimo.
No, ako bismo sve to jednostavno stavili na jedno mjesto, ubrzo bi zavladao pravi digitalni nered!
Zamisli da u svojoj torbi nosiš sve bilježnice, papire, bojice i knjige pomiješane. Bilo bi teško pronaći pravu bilježnicu kad ti treba, zar ne?
Zato koristimo mape – svaka ima svoju svrhu, npr. mapa za likovni, za povijest…
Na isti način i računalo koristi mape kako bi bilo uredno i da bi se sve moglo lako pronaći.
U tim mapama nalaze se datoteke – to su naši radovi koje spremamo u računalo: tekstovi, slike, pjesme, prezentacije ili videozapisi.
Kao što u mapu za likovni stavljamo crteže, u mapu na računalu stavljamo datoteke s crtežima ili slikama.
Danas ćemo naučiti:
što su točno mape i datoteke,
kako ih stvaramo, spremamo i uređujemo,
te kako pomoću njih možemo organizirati sve što radimo na računalu – uredno, sigurno i pregledno.
Upoznat ćemo i poseban alat koji nam u tome pomaže – Eksplorer za datoteke, te vidjeti kako se s mapama može raditi i na internetu, pomoću oblaka (OneDrive).
Što su datoteke?
Datoteka je zapis nekog sadržaja koji čuvamo u računalu.
To može biti:
tekst (npr. domaća zadaća napisana u Wordu),
slika (fotografija s izleta),
pjesma (glazbena datoteka),
videozapis ili
program koji koristimo.
Svaka datoteka ima svoj naziv i datotečni nastavak.
Naziv datoteke pomaže nam da znamo o čemu se radi, a nastavak govori računalu kojim programom se datoteka otvara.
Primjer:Lektira.docx
Lektira – naziv datoteke
.docx – nastavak koji pokazuje da je riječ o dokumentu napravljenom u programu Microsoft Word
Ako slučajno promijenimo nastavak datoteke (npr. umjesto .docx napišemo .jpg), računalo je više neće moći otvoriti jer će “misliti” da se radi o slici.
Zato uvijek trebamo paziti da naziv i nastavak ostanu ispravni.
Datoteke su kao listovi papira koje stavljamo u mape. Svaka datoteka može sadržavati drugačiji sadržaj, ali sve zajedno čine naš radni prostor na računalu.
Prikaz datotečnih nastavaka
Svaka datoteka ima svoj datotečni nastavak – kratki dodatak iza točke u nazivu datoteke (npr. .docx, .jpg, .mp3).
Taj nastavak računalu govori kojim programom treba otvoriti datoteku.
No, ponekad se ti nastavci ne vide jer je opcija njihova prikaza isključena u postavkama.
Kako uključiti/isključiti datotečne nastavke
Otvori Eksplorer za datoteke (File Explorer).
U gornjem izborniku klikni na karticu Prikaz (View).
U izborniku koji se pojavi, odaberi Prikaži (Show).
U tom dijelu označi opciju
Datotečni nastavci (File name extensions).
Datotečni nastavci (File name extensions).Kad je ova opcija uključena, svaki naziv datoteke prikazivat će se s nastavkom (npr. slika.jpg ili lektira.docx).
Ako je isključiš, vidjet ćeš samo naziv datoteke (slika ili lektira), bez nastavka.
Što su mape?
Mape su mjesta u kojima spremamo datoteke.
Možemo reći da su one poput fascikala u koje stavljamo svoje radove.
U računalu, mape pomažu da sve bude uredno i pregledno.
Primjerice:
U mapi “Škola” možemo imati mape “Hrvatski”, “Matematika” i “Informatika”.
U mapi “Hrvatski” možemo spremiti datoteke s lektirama i sastavcima.
U mapi “Likovni” možemo spremiti slike svojih crteža.
Mape mogu sadržavati i druge mape – to su podmape.
Zbog toga kažemo da mape imaju stablastu strukturu – glavna mapa je poput stabla, a podmape su njegove grane.
Eksplorer za datoteke
Program koji nam omogućuje pregledavanje mapa i datoteka zove se Eksplorer za datoteke (File Explorer).
Pokrećemo ga iz izbornika Start ili klikom na ikonu mape na alatnoj traci.
U Eksploreru možemo:
stvarati nove mape i datoteke,
kopirati, premještati ili brisati ih,
pregledavati sadržaj spremnika,
i lako pronaći ono što tražimo.
Svaka datoteka i mapa nalazi se na određenom mjestu u računalu, a to mjesto se zove putanja.
Primjer putanje:
C:\Mapa A\Dokument.docx
C: je spremnik
Mapa A je mapa
Dokument.docx je datoteka
Kose crte (\) u putanji pokazuju redoslijed mapa u kojima se datoteka nalazi.
Preimenovanje mapa i datoteka
Kad želimo promijeniti naziv datoteke ili mape, dovoljno je:
Desni klik → Preimenuj
Upiši novi naziv i pritisni Enter
Prečac na tipkovnici:
- označi mapu
- F2 (na nekim laptopima tipka Fn+F2)
Kopiranje i premještanje mape ili datoteke
Na računalu često želimo istovremeno imati istu datoteku na više mjesta, ili je pak želimo premjestiti u neku drugu mapu.
Zato postoje dvije vrlo važne radnje koje trebamo znati:
- kopiranje i
- premještanje.
Tipkovničke prečace:
Ctrl + C → kopiraj
Ctrl + X → izreži (premjesti)
Ctrl + V → zalijepi
Što znači kopirati datoteku ili mapu?
Kopiranjem stvaramo kopiju izvorne datoteke ili mape.
To znači da ćemo nakon kopiranja imati dvije jednake verzije istog dokumenta ili mape — jednu na starom mjestu i jednu na novom.
Primjer:
Ako imamo datoteku Lektira.docx u mapi “Hrvatski”, a želimo je imati i u mapi “Zadaće”, možemo je kopirati.
Tako ćemo je moći pronaći na oba mjesta, a svaku možemo kasnije uređivati zasebno.
Dakle:
Kopiranje = umnažanje (duplikat)
Što znači premjestiti datoteku ili mapu?
Premještanje je slično, ali se datoteka ne umnaža.
Ona se samo preseli s jednog mjesta na drugo.
Na starom mjestu više je nema – postoji samo na novom.
Primjer:
Ako želimo da datoteka Prezentacija.pptx više ne bude u mapi “Preuzimanja”, nego u mapi “Škola”, jednostavno je premjestimo.
Time održavamo red i oslobađamo prostor u mapama koje više ne trebamo.
Dakle:
Premještanje = seljenje (bez kopije)
Kako to učiniti?
1. Pomoću miša
Najjednostavniji način:
Otvorimo Eksplorer za datoteke.
Pronađemo datoteku ili mapu koju želimo kopirati/premjestiti.
Desnim klikom otvorimo izbornik.
Odaberemo jednu od mogućnosti:
Kopiraj – ako želimo napraviti kopiju.
Izreži – ako želimo premjestiti.
Otvorimo odredišnu mapu i kliknemo Zalijepi.
2. Pomoću tipkovničkih prečaca
Prečaci su brzi i vrlo korisni, osobito kad radimo s više datoteka.
Pomoću kombinacija tipki možemo obaviti iste radnje bez miša.
CTRL + C → Kopiraj
CTRL + V → Zalijepi
CTRL + X → Izreži (premjesti)
Dakle:
CTRL + C, pa CTRL + V = kopiranje
CTRL + X, pa CTRL + V = premještanje
Ove kombinacije vrijede za mape, datoteke, pa čak i tekst unutar dokumenata.
Brisanje i Koš za smeće
Kao i u pravom životu, ponekad nešto na računalu više ne trebamo — neku staru sliku, zadatak koji smo već predali, ili praznu mapu.
Tada ih brišemo da oslobodimo prostor i održimo red u računalu.
Kada nešto obrišemo, datoteka se ne briše odmah trajno.
Ona se premješta u Koš za smeće (Recycle Bin) – mjesto gdje se čuva dok ne odlučimo isprazniti koš. Taj koš ima istu ulogu kao i pravi koš u našem domu — čuva stvari koje smo bacili, ali koje još možemo vratiti ako se predomislimo.
Primjer:
Ako slučajno izbrišeš datoteku „Zadaća.docx“, ona nije nestala zauvijek — samo je premještena u Koš za smeće.
Najjednostavniji način za brisanje je:
Označi datoteku ili mapu koju želiš obrisati.
Pritisni tipku Delete na tipkovnici
ili klikni desnim gumbom miša i odaberi Izbriši (Delete).
Gdje pronaći Koš za smeće?
Koš za smeće se obično nalazi na radnoj površini (Desktopu).
Ikonica izgleda kao mala kanta za otpatke.
- Kad je prazna, ikona je čista
- kad u njoj ima datoteka, ikona izgleda „puna“.
Dvostrukim klikom otvaramo Koš i vidimo sve što smo nedavno obrisali.
Vraćanje obrisanih datoteka
Ako želimo vratiti datoteku iz Koša:
Otvori Koš za smeće.
Označi datoteku ili mapu koju želiš vratiti.
Klikni na opciju Vrati odabrane stavke (Restore selected items).
Datoteka će se vratiti na svoje staro mjesto – tamo gdje je bila prije nego što je obrisana.
Trajno brisanje (bez Koša za smeće)
Ako želiš datoteku izbrisati odmah i zauvijek, bez da se pošalje u Koš za smeće:
Označi datoteku.
Pritisni Shift + Delete.
Računalo će te pitati želiš li zaista obrisati datoteku trajno.
Ako potvrdiš – datoteka se ne može više vratiti.
Oprez!
Koristi trajno brisanje samo ako si siguran da datoteku više nikad nećeš trebati.
Pražnjenje Koša za smeće
Kad se Koš napuni, možemo ga isprazniti:
Desni klik na ikonu Koša za smeće.
Odaberi Isprazni koš (Empty Recycle Bin).
Nakon toga, sve datoteke u njemu bit će trajno obrisane i neće se moći vratiti.
Savjet: Prije pražnjenja provjeri što se nalazi unutra – možda još nešto važno čeka na povratak.
Načini prikaza, sortiranje i pretraživanje
U Eksploreru za datoteke sadržaj mapa možemo prikazati na različite načine.
To nam pomaže da lakše pregledavamo datoteke, ovisno o tome što želimo vidjeti – ikone, slike ili detalje o datotekama.
Načini prikaza
U gornjem dijelu Eksplorera nalazi se kartica Prikaz (View).
Kada je otvorimo, vidimo više mogućnosti kako možemo prikazati sadržaj svake mape:
- Vrlo velike ikone (Very large icons) – datoteke se prikazuju kao velike sličice.
Ovaj prikaz je najkorisniji ako gledamo fotografije ili slike, jer možemo odmah vidjeti njihov izgled.
- Velike ikone – malo manje sličice, ali i dalje pregledne.
- Srednje i male ikone – datoteke zauzimaju manje mjesta, a prikazuje se više njih odjednom.
- Popis (List) – sve datoteke prikazane su samo kao nazivi, jedna ispod druge.
Koristan prikaz kad želimo brzo pronaći naziv datoteke.
- Detalji (Details) – uz naziv datoteke prikazuju se dodatni podaci:
- vrsta datoteke,
- datum izmjene,
- veličina,
- autor, i dr.
Ovaj prikaz je najkorisniji za uredno pretraživanje dokumenata.
- Pločice (Tiles) i Sadržaj (Content) – prikazuju nešto više informacija i ikone srednje veličine.
Ovi prikazi su dobar kompromis između izgleda i informacija.
Grupiranje i sortiranje datoteka
Kad imamo puno datoteka u istoj mapi, važno ih je uredno rasporediti.
Eksplorer nam omogućuje da ih grupiramo i sortiramo prema različitim kriterijima.
Grupiranje
Grupiranje znači da datoteke dijelimo u skupine prema nekom zajedničkom svojstvu.
Na primjer:
Grupiraj po vrsti → sve slike su u jednoj skupini, dokumenti u drugoj.
Grupiraj po datumu izmjene → nove datoteke gore, starije dolje.
Kad je uključeno grupiranje, datoteke su u odvojenim odjeljcima unutar iste mape — što olakšava pregled.
Sortiranje
Sortiranje znači da datoteke poredamo po nekom redoslijedu – npr. abecedno ili po datumu.
Možemo sortirati:
po nazivu (A–Ž ili Ž–A),
po veličini (od najmanje do najveće datoteke),
po vrsti (sve slike zajedno, svi dokumenti zajedno),
po datumu stvaranja (od najnovijih do najstarijih).
Možemo birati i smjer sortiranja:
Uzlazno (od manjih prema većima, od A prema Ž)
Silazno (od većih prema manjima, od Ž prema A)
Gdje se nalaze te opcije?
Sve naredbe za prikaz, grupiranje i sortiranje nalaze se:
- u izborniku Prikaz (View) u Eksploreru za datoteke.
Kada klikneš Grupiraj po (Group by) ili Sortiraj po (Sort by), otvori se izbornik u kojem biraš željeni način rasporeda datoteka.
Što je Pretraži Windows?
Pretraži Windows (Search Windows) je ugrađena tražilica koja pomaže pronaći:
programe (npr. Word, PowerPoint, Bojanje 3D),
mape (npr. Dokumenti, Slike),
datoteke (npr. Lektira.docx, Slika.png),
pa čak i postavke i opcije sustava.
Dakle, pomoću ove tražilice možemo brzo pronaći sve što se nalazi u računalu – dovoljno je upisati nekoliko slova iz naziva.
Gdje se nalazi tražilica?
Tražilica se nalazi na programskoj traci, obično u donjem lijevom kutu ekrana, pokraj gumba Start (koji ima logotip Windowsa).
Na nekim računalima piše „Upišite ovdje za pretraživanje“, a na drugima se vidi ikona povećala.
U prostor za upisivanje upišemo naziv programa, mape ili datoteke. Zatim tražilica prikazuje sve programe, mape i podatke koji u imenu imaju upisani naziv.
Zašto je tražilica važna?
Štedi vrijeme – ne moramo otvarati svaku mapu.
Pomaže kad zaboravimo gdje smo nešto spremili.
Olakšava rad početnicima jer sve što trebamo pronaći je dostupno na jednom mjestu.
Mape i datoteke u oblaku
Danas svoje datoteke ne moramo čuvati samo na računalu.
Pomoću servisa OneDrive možemo ih spremiti u oblak – to znači da su dostupne na internetu i možemo im pristupiti s bilo kojeg uređaja.
Na OneDriveu možemo:
stvarati nove mape i datoteke,
mijenjati način prikaza i sortiranja,
pretraživati sadržaj,
dijeliti datoteke s drugima.
Na taj način podaci su sigurni čak i ako se računalo pokvari.
Preuzimanje i spremanje podataka
Svoje datoteke iz oblaka možemo:
preuzeti na računalo,
ili spremiti iz računala u oblak,
tako da ih možemo koristiti bilo gdje.
Pitanja za ponavljanje
- Što je datoteka? Objasni vlastitim riječima i navedi barem dva primjera.
- Što je mapa? Usporedi ju s nečim iz svakodnevnog života (npr. školska mapa).
- Koja je razlika između mape i datoteke?
- Što je datotečni nastavak? Navedi nekoliko primjera nastavaka i objasni što označavaju.
- Zašto ne smijemo mijenjati datotečni nastavak?
- Koji program koristimo za pregledavanje mapa i datoteka?
- Navedi dva načina kako možemo otvoriti Eksplorer za datoteke.
- Što znači putanja datoteke?
- Koja je razlika između kopiranja i premještanja datoteka?
- Koje tipkovničke prečace koristimo za kopiranje i premještanje datoteka?
- Gdje završavaju obrisane datoteke i mape?
- Koja je razlika između običnog i trajnog brisanja datoteka?
- Koje sve načine prikaza datoteka imamo u Eksploreru (navedi barem tri)?
- U kojem prikazu možemo vidjeti dodatne informacije o datotekama (npr. datum, veličinu)?
- Što znači sortiranje datoteka?
- Kako možemo grupirati datoteke po vrsti ili datumu?
- Čemu služi tražilica Pretraži Windows?
- Gdje se nalazi tražilica i što sve možemo njome pronaći?
- Što je OneDrive i čemu služi?
- Koje su prednosti spremanja datoteka u oblak?
- Možemo li pristupiti datotekama na OneDriveu s drugog računala? Objasni.
- Objasni razliku između spremanja podataka u spremnik računala i spremanja u oblak.
- Koji bi prikaz odabrao ako želiš pregledavati slike?
- Što bi učinio kad slučajno izbrišeš važnu datoteku?
- Kako bi pretražio sve datoteke koje u nazivu imaju riječ „zadatak“?
- Zašto je važno imati uredno organizirane mape i datoteke?
