Internet

Internet je velika svjetska mreža koja povezuje milijune računala diljem svijeta. Ta su računala međusobno povezana kako bi mogla razmjenjivati podatke. Kada jedno računalo pošalje podatak, drugo ga može primiti gotovo istog trenutka. Upravo ta povezanost omogućuje nam brzu komunikaciju i pristup velikoj količini informacija.

Zahvaljujući internetu možemo učiti, pretraživati podatke, gledati obrazovne videozapise, slati poruke i dijeliti dokumente. Internet koristimo u školi, kod kuće i na poslu. Dostupan nam je od 0 do 24 sata, što znači da mu možemo pristupiti u bilo koje vrijeme ako imamo uređaj i internetsku vezu. Mrežne stranice lekcije zato su nam stalno dostupne i gradivo možemo ponavljati kada nama najviše odgovara.

Važno je razumjeti da internet nije jedna mrežna stranica niti jedan program. On je sustav povezanih mreža koji omogućuje prijenos podataka između računala.

Internetske usluge i WWW

Internet nam omogućuje korištenje različitih usluga. Jedna od najpoznatijih je WWW (World Wide Web), koji najčešće nazivamo jednostavno Web. Web je sustav međusobno povezanih mrežnih stranica koje pregledavamo pomoću mrežnog preglednika.

Potrebno je razlikovati internet i Web. Internet je mreža koja povezuje računala. Web je jedna od usluga koja se tom mrežom koristi. Drugim riječima, bez interneta ne bi postojao Web, ali internet nije samo Web.

Osim Weba, internet omogućuje i slanje elektroničke pošte te prijenos datoteka. Svaka od tih usluga ima svoju svrhu, ali sve koriste istu mrežu.

Mrežne stranice

Mrežna stranica je digitalni dokument koji se nalazi na internetu. Izrađena je pomoću programskog jezika HTML. Ona može sadržavati tekst, slike, tablice, poveznice, animacije i videozapise. Sadržaj je organiziran tako da bude pregledan i razumljiv.

Više međusobno povezanih stranica čini mrežno sjedište. Na primjer, mrežno sjedište škole može imati početnu stranicu, stranicu s vijestima, rasporedom sati i kontaktima.

Kada otvorimo mrežnu stranicu lekcije, pristupamo obrazovnom sadržaju koji možemo čitati, proučavati i ponavljati.

Poveznice (hiperlinkovi)

Poveznice ili hiperlinkovi omogućuju nam prelazak s jedne mrežne stranice na drugu. To mogu biti riječi, rečenice ili slike na koje možemo kliknuti. Obično su drugačije obojene ili podcrtane kako bismo ih lakše prepoznali.

Kada pokazivač miša postavimo na poveznicu, on se mijenja u oblik ruke s ispruženim kažiprstom. Klikom se otvara nova stranica ili novi sadržaj. Zahvaljujući poveznicama možemo se brzo kretati kroz informacije i pronalaziti dodatna objašnjenja.

Poveznice su jedan od najvažnijih dijelova Weba jer povezuju različite sadržaje u smislenu cjelinu.

Mrežni preglednik

Za pregledavanje mrežnih stranica koristimo program koji se naziva mrežni preglednik. To je program ili aplikacija koja nam omogućuje pristup Webu i prikaz sadržaja na internetu. Pomoću mrežnog preglednika možemo otvarati mrežne stranice, čitati tekst, gledati slike i videozapise, vraćati se na prethodnu stranicu te spremati omiljene sadržaje.

Na vrhu prozora preglednika nalazi se adresna traka. U nju upisujemo adresu mrežne stranice koju želimo otvoriti. Ta adresa naziva se URL. Nakon što upišemo točnu adresu i pritisnemo tipku Enter, preglednik pronalazi traženu stranicu i prikazuje njezin sadržaj.

Važno je znati da adresa mora biti točno napisana. Ako pogriješimo samo jedno slovo, stranica se možda neće otvoriti.

Ipak, u stvarnosti je gotovo nemoguće zapamtiti točne URL adrese svih mrežnih stranica koje želimo posjetiti. Upravo zato koristimo mrežne tražilice, koje nam pomažu pronaći željene informacije bez poznavanja točne adrese.

Bez mrežnog preglednika ne bismo mogli pristupiti mrežnim stranicama, jer je on osnovni program za korištenje Weba.

Osnovni gumbi u mrežnom pregledniku

Gumb Natrag (Back)

Ovaj gumb vraća nas na prethodnu mrežnu stranicu koju smo posjetili. Koristimo ga kada se želimo vratiti korak unatrag.

Primjer: Otvorili smo članak i želimo se vratiti na popis rezultata pretraživanja.

Gumb Naprijed (Forward)

Ovaj gumb nas vraća na stranicu s koje smo se upravo vratili pomoću gumba Natrag.
Koristimo ga ako smo se slučajno vratili unatrag i želimo opet ići naprijed.

Gumb Osvježi (Refresh / Reload)

Ovaj gumb ponovno učitava trenutačnu mrežnu stranicu.
Koristimo ga ako se stranica ne prikazuje pravilno ili ako želimo vidjeti ima li novih sadržaja.

Gumb Početna stranica (Home)

Ovaj gumb nas vraća na početnu stranicu preglednika.
Početna stranica je ona koja se otvara kada pokrenemo preglednik.
Gumb početne stranice možemo isključiti/uključiti. Klikom na tri točkice u gornjem desnom kutu, odaberemo Postavke -> Prikaz -> Prikaži gumb početne stranice.

Traka oznaka u Google Chromeu

Ako često posjećujemo iste mrežne stranice (npr. školsku stranicu, e-Dnevnik ili neku obrazovnu platformu), ne moramo svaki put upisivati njihovu adresu u tražilicu. Za to možemo koristiti traku oznaka.

Traka oznaka nalazi se ispod adresne trake u mrežnom pregledniku Google Chrome. Na nju možemo spremiti poveznice ili stvoriti mape za lakše sortiranje poveznica na stranice koje često koristimo. Tako do željene stranice dolazimo jednim klikom.

Kako uključiti traku oznaka u Chromeu?

Otvorimo Google Chrome.
Kliknemo na tri točkice u gornjem desnom kutu.
Odaberemo Postavke -> Prikaz.
Uključimo opciju Prikaži traku oznaka.

Traku oznaka možemo brzo uključiti i tipkovničkom prečicom Ctrl + Shift + B

Kako dodati stranicu na traku oznaka?

Otvorimo mrežnu stranicu koju želimo spremiti.
Kliknemo na zvjezdicu u adresnoj traci.
Odaberemo da se spremi na Traku oznaka.
Kliknemo Spremi.

Nakon toga poveznica će se pojaviti na traci oznaka i možemo joj pristupiti jednim klikom.

Drugi način dodavanja jest metoda drag-and-drop / povuci-ispusti.

Mrežna tražilica

Mrežna tražilica nije isto što i mrežni preglednik.
Tražilica je mrežna stranica koja nam pomaže pronaći druge mrežne stranice.

Budući da najčešće ne znamo točne URL adrese većine stranica, u tražilicu upisujemo ključne riječi ili ključne pojmove. To su riječi koje opisuju ono što tražimo.

Nakon što upišemo pojam i pritisnemo tipku Enter, tražilica prikazuje popis rezultata pretraživanja. Taj popis sadrži poveznice na različite mrežne stranice koje su povezane s upisanim pojmom. Klikom na odabrani rezultat otvara se željena stranica.

Tražilica ima traku za pretraživanje u koju upisujemo ključne riječi.

Razlika između mrežnog preglednika i mrežne tražilice

Mrežni preglednik je aplikacija instalirana na računalu ili drugom uređaju. On nam omogućuje pristup internetu i prikaz mrežnih stranica.

Mrežna tražilica je mrežna stranica koju otvaramo unutar preglednika. Ona služi za pretraživanje interneta pomoću ključnih riječi.

Drugim riječima:

Preglednik otvara internet.
Tražilica pomaže pronaći informacije na internetu.

URL adresa i domene

Svaka mrežna stranica ima svoju jedinstvenu adresu. Ta adresa naziva se URL. URL upisujemo u adresnu traku kako bismo otvorili određenu stranicu.

Adresa mora biti točno napisana. Ako pogriješimo samo jedno slovo, stranica se možda neće otvoriti ili ćemo doći na neku drugu stranicu.

Jedan dio URL adrese naziva se domena. Završetak domene naziva se vršna domena. Na primjer, .hr označava Hrvatsku, dok je .com međunarodna domena. Prema završetku domene možemo prepoznati iz koje države stranica dolazi ili kojoj vrsti organizacije pripada.

Vršne domene

U URL adresi, na primjer http://www.skole.hr, dio .hr naziva se vršna domena (engl. top domain). Vršna domena nalazi se na samom kraju adrese i daje nam dodatnu informaciju o mrežnoj stranici.

Vršna domena može označavati državu iz koje stranica dolazi ili vrstu organizacije kojoj stranica pripada. Prema vršnoj domeni često možemo zaključiti tko stoji iza određene mrežne stranice.

Razlikujemo dvije osnovne vrste vršnih domena: međunarodne i nacionalne.

Međunarodne vršne domene

Međunarodne vršne domene najčešće su označene troslovnim oznakama. One obično označavaju vrstu organizacije ili djelatnosti. Primjeri su:

.com – izvorno namijenjena komercijalnim (poslovnim) stranicama
.org – često je koriste udruge i organizacije
.net – izvorno je bila namijenjena mrežnim uslugama
.gov – koriste državne institucije
.mil – koristi vojska

Danas se mnoge od tih domena koriste šire nego što je bilo prvotno zamišljeno, ali njihov naziv i dalje upućuje na određenu namjenu.

U novije vrijeme pojavile su se i nove međunarodne domene poput .science, .design, .school i drugih. One omogućuju još preciznije označavanje sadržaja mrežne stranice.

Zašto su vršne domene važne?

Vršne domene pomažu nam da lakše prepoznamo izvor mrežne stranice. One nam mogu dati informaciju o državi, vrsti organizacije ili djelatnosti. To je posebno važno kada procjenjujemo pouzdanost izvora informacija.

Na primjer, stranica s domenom .gov ili .hr (ako je riječ o službenoj instituciji) često ima službeni karakter. Ipak, uvijek je važno dodatno provjeriti izvor i sadržaj.

Nacionalne vršne domene

Nacionalne vršne domene označene su dvoslovnim oznakama i predstavljaju pojedine države. Primjeri su:

.hr – Hrvatska
.de – Njemačka
.gb ili .uk – Ujedinjeno Kraljevstvo
.us – Sjedinjene Američke Države

Ako mrežna stranica završava s .hr, možemo pretpostaviti da je povezana s Hrvatskom ili da je registrirana u Hrvatskoj.

Razvoj interneta

Internet se počeo razvijati 1969. godine stvaranjem mreže ARPANET u Sjedinjenim Američkim Državama. Ta je mreža povezivala nekoliko računala kako bi mogla razmjenjivati podatke.

S vremenom su se povezivala nova računala i mreža se širila. Razvijale su se nove tehnologije koje su omogućile bržu i sigurniju razmjenu podataka. Tako je nastao internet kakav danas poznajemo i svakodnevno koristimo.

Sigurno i odgovorno korištenje interneta

Internet je vrlo koristan alat za učenje i komunikaciju, ali ga trebamo koristiti odgovorno. Važno je da čuvamo svoje osobne podatke i ne dijelimo lozinke s drugima. Također, trebamo biti oprezni pri komunikaciji s nepoznatim osobama.

Nisu sve informacije na internetu točne. Zato trebamo provjeravati izvore i koristiti pouzdane mrežne stranice, osobito kada učimo ili pišemo školske zadatke.

Budući da su mrežne stranice lekcije dostupne u svakom trenutku, imamo mogućnost učiti vlastitim tempom. Internet nam tako može biti vrijedan pomoćnik u obrazovanju, ali samo ako ga koristimo promišljeno i sigurno.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Što je internet?
Čemu služe internetski servisi?
Objasni značenje kratice WWW.
Koja je razlika između interneta i Weba?
Što su mrežne stranice? Kako dolazimo do njihovih sadržaja na internetu?
Što su poveznice i čemu služe? Kako se one na mrežnoj stranici uočavaju?
Čemu služe mrežni preglednici? Navedi nazive nekih od njih.
Što omogućuje gumb Nazad (Back), a što gumb Naprijed (Forward)?
Koju ulogu imaju traka oznaka i mape u pregledniku?
Kada bismo koristili gumb Osvježi (Refresh)? Navedi primjer.
Zašto je korisno organizirati oznake u mape?
Što je mrežna tražilica? Navedi barem tri mrežne tražilice.
Što su ključne riječi?
Što je URL adresa?
Gdje upisujemo URL adresu?
Što se može dogoditi ako pogriješimo jedno slovo u URL adresi?
Što je domena?
Što je vršna domena? Koji je dio URL adrese vršna domena?
Što označava domena .hr?
Što možemo zaključiti o mrežnoj stranici ako završava npr. domenom .gov?
Navedi dvije međunarodne vršne domene.
Možemo li svaku tražilicu otvoriti u bilo kojem pregledniku? Objasni.
Kako možemo procijeniti je li neka mrežna stranica pouzdana?
Zašto je važno čuvati osobne podatke na internetu?
Koje su prednosti interneta za učenje?
Zašto nije dobro slijepo vjerovati svim informacijama koje pronađemo na internetu?
Koje su prednosti, a koji mogući nedostaci korištenja interneta?

AKTIVNOSTI

Upišeš u tražilicu pojam „Sunčev sustav“. Što se događa nakon što pritisneš Enter?
Otvorio si pogrešnu stranicu. Koji ćeš gumb koristiti?
Želiš brzo otvoriti školsku stranicu svaki dan. Koju mogućnost preglednika ćeš koristiti?
Stranica se ne učitava pravilno. Koji gumb možeš pokušati kliknuti?

Pretraživanje interneta

U prethodnoj lekciji naučili smo što su mrežni preglednici i mrežne tražilice. Sada ćemo naučiti kako pravilno pretraživati internet i kako pronaći pouzdane informacije.

Internet sadrži veliku količinu podataka. Kada tražimo određenu informaciju, ne znamo točnu adresu mrežne stranice na kojoj se ona nalazi. Zato koristimo mrežne tražilice koje nam pomažu pronaći sadržaj prema pojmovima koje upisujemo.

Pretraživanje interneta znači traženje informacija pomoću ključnih riječi.

Što su mrežne tražilice?

Mrežne tražilice su posebne mrežne stranice koje omogućuju pretraživanje sadržaja na internetu. One prikupljaju i organiziraju podatke s velikog broja mrežnih stranica te ih prikazuju korisniku u obliku popisa rezultata.

Kada u tražilicu upišemo riječ ili pojam, tražilica pronalazi stranice koje sadrže taj pojam i prikazuje ih kao rezultate pretraživanja.

Najpoznatije mrežne tražilice su Google, Bing, Yahoo, DuckDuckGo, Baidu, Yandex i druge. Postoje i tražilice prilagođene djeci, poput Kiddle i KidRex.

Važno je znati da tražilica nije program instaliran na računalu, nego mrežna stranica koju otvaramo unutar nekog mrežnog preglednika.

Kako pretražujemo internet?

Pretraživanje započinjemo tako da u okvir za pretraživanje upišemo ključne riječi. Ključne riječi su riječi koje najbolje opisuju ono što tražimo. One trebaju biti jasne i povezane s temom.

Na primjer, ako želimo saznati više o Sunčevu sustavu, u tražilicu možemo upisati: Sunčev sustav planeti.

Nakon što pritisnemo tipku Enter, tražilica prikazuje popis rezultata. Na vrhu stranice često je prikazano koliko je rezultata pronađeno i koliko je vremena bilo potrebno za pretraživanje.

Rezultati su najčešće prikazani u obliku poveznica. Svaki rezultat sadrži:

naslov mrežne stranice,
kratki opis sadržaja,
adresu stranice.

Klikom na odabrani rezultat otvaramo mrežnu stranicu.

Načini pretraživanja u mrežnoj tražilici

Kada u mrežnu tražilicu upišemo ključne riječi i pritisnemo Enter, rezultati se najčešće prikazuju u kartici Sve. To znači da vidimo općenite mrežne stranice koje sadrže traženi pojam.

Međutim, tražilica omogućuje i druge načine pretraživanja. Ti načini pomažu nam da preciznije pronađemo sadržaj koji nam je potreban.

Na vrhu stranice s rezultatima nalaze se različite kategorije pretraživanja.

Pretraživanje slika

Klikom na karticu Slike prikazuju se samo slike povezane s upisanim pojmom.

Ovaj način pretraživanja koristimo kada:

tražimo fotografije,
želimo vidjeti izgled neke osobe, mjesta ili predmeta,
trebamo sliku za prezentaciju ili projekt.

Važno je obratiti pažnju na prava korištenja slika. Nije dopušteno koristiti sve slike bez navođenja izvora.

Pretraživanje videozapisa

Klikom na karticu Videozapisi prikazuju se videozapisi povezani s traženim pojmom.

Ovaj način pretraživanja koristimo kada:

želimo pogledati objašnjenje neke teme,
tražimo edukativni video,
želimo vidjeti kako se nešto radi.

Videozapisi često dolaze s platformi poput YouTubea.

Pretraživanje web-stranica

Kartica Web prikazuje klasične mrežne stranice koje sadrže tekstualne informacije o traženom pojmu. To je najčešći način pretraživanja kada radimo istraživački zadatak ili pišemo referat.

Napredno pretraživanje i alati

Tražilice imaju i opciju Alati. Pomoću nje možemo:

odabrati vremensko razdoblje (npr. stranice objavljene u posljednjih godinu dana),
filtrirati rezultate prema kvaliteti videozapisa,
odabrati veličinu ili boju slike,
koristiti napredno pretraživanje.

Filtriranjem rezultata sužavamo pretraživanje i dobivamo preciznije informacije.

Zašto je važno znati različite načine pretraživanja?

Ako tražimo sliku, nema potrebe pregledavati tekstualne stranice. Ako tražimo video objašnjenje, ne moramo čitati dugačke tekstove.

Odabirom odgovarajuće kategorije:

štedimo vrijeme,
brže dolazimo do potrebnih informacija,
lakše organiziramo svoje učenje.

Pretraživanje interneta nije samo upisivanje riječi u tražilicu. Važno je znati kako pravilno koristiti dostupne mogućnosti.

Kako čitati rezultate pretraživanja?

Važno je znati da prvi rezultat nije uvijek najbolji ili najtočniji. Tražilice poredaju rezultate prema različitim kriterijima, kao što su povezanost s pojmom, popularnost stranice ili plaćeni oglasi.

Neki rezultati mogu biti označeni kao „Oglas“. To znači da je riječ o plaćenom prikazu stranice.

Zato je preporučljivo otvoriti više rezultata i usporediti informacije. Korištenjem više izvora proširujemo znanje i dobivamo potpuniju sliku o temi.

Kako odabrati ključne riječi?

Odabir ključnih riječi vrlo je važan za uspješno pretraživanje. Ako upišemo previše općenit pojam, dobit ćemo velik broj rezultata koji možda nisu povezani s onim što tražimo.

Primjer:
Ako upišemo riječ „grad“, dobit ćemo različite rezultate.
Ako upišemo „grad Zagreb povijest“, rezultati će biti precizniji.

Što su ključne riječi točnije i jasnije, to će rezultati biti bolji.

Spremanje pronađenih podataka

Kada pronađemo korisne informacije, važno je znati kako ih pravilno koristiti. Podatke možemo zapisati u bilježnicu ili u digitalni dokument.

Ako podatke prepisujemo s interneta, potrebno je navesti izvor. To znači zapisati s koje smo mrežne stranice preuzeli informaciju.

Preuzete tekstove ne smijemo predstavljati kao svoje radove. Važno je poštovati pravila odgovornog korištenja interneta.

Što je e-portfolio?

E-portfolio je digitalna mapa u kojoj učenici prikupljaju svoje radove, projekte, bilješke i postignuća. On služi za praćenje napretka tijekom školovanja.

U e-portfolio možemo spremati:

pisane radove,
prezentacije,
slike,
projekte,
istraživačke zadatke.

E-portfolio pomaže nam da organizirano čuvamo svoje radove i u svakom trenutku imamo pregled onoga što smo naučili.

AAI@EduHr – elektronički identitet

AAI@EduHr je elektronički identitet koji dobivaju učenici i djelatnici u odgojno-obrazovnim ustanovama. Sastoji se od korisničkog imena i lozinke.

Pomoću AAI@EduHr identiteta prijavljujemo se u različite školske mrežne sustave, kao što su e-Dnevnik, sustavi za učenje (Loomen) i Microsoft365.

Važno je čuvati svoje korisničko ime i lozinku te ih ne dijeliti s drugima.

Microsoft365 i OneDrive

Microsoft365 za škole omogućuje korištenje različitih digitalnih alata, kao što su Word, Excel, PowerPoint i drugi.

OneDrive je dio sustava Microsoft365 i služi za spremanje datoteka na internetu. To znači da svoje dokumente možemo otvoriti s bilo kojeg uređaja na kojem se prijavimo svojim AAI@EduHr računom.

Na taj način možemo stvarati vlastiti e-portfolio i spremati sve svoje radove na sigurno mjesto.

Ispis mrežne stranice

Mrežnu stranicu možemo ispisati na pisaču ako želimo imati sadržaj na papiru. Prije ispisa potrebno je provjeriti je li pisač uključen i povezan s računalom.

Kako bismo ispisali mrežnu stranicu, slijedimo ove korake:

Otvorimo mrežnu stranicu koju želimo ispisati.
Kliknemo na tri točkice u gornjem desnom kutu preglednika.
Odaberemo opciju Ispis.
(Možemo koristiti i tipkovničku prečicu Ctrl + P.)
U prozoru za ispis provjerimo postavke (odabir pisača, broj kopija, raspored stranice).
Kliknemo na Ispis.

Prije ispisa dobro je pregledati kako će stranica izgledati na papiru, jer neke mrežne stranice mogu imati više stranica ili nepotrebne elemente.

Važno je razmišljati o štednji papira i ispisivati samo ono što nam je zaista potrebno.

Sigurno i odgovorno pretraživanje

Prilikom pretraživanja interneta važno je:

koristiti jasne i točne ključne riječi,
provjeravati informacije iz više izvora,
razlikovati oglase od stvarnih rezultata,
čuvati osobne podatke,
koristiti pouzdane mrežne stranice.

Internet je vrijedan alat za učenje, ali samo ako ga koristimo promišljeno i odgovorno.

Pitanja za ponavljanje

Što znači pretraživati internet?
Što je mrežna tražilica?
Navedi barem tri mrežne tražilice.
Što su ključne riječi?
Gdje upisujemo ključne riječi?
Što dobijemo nakon što pritisnemo tipku Enter u tražilici?
Što znači opcija „Sve” u tražilici?
Kada koristimo opciju „Slike”?
Kada koristimo opciju „Videozapisi”?
Koja je razlika između pretraživanja web-stranica i pretraživanja slika?
Što nam omogućuje opcija „Alati”?
Što znači napredno pretraživanje?
Zašto je korisno filtrirati rezultate pretraživanja?
Zašto prvi rezultat pretraživanja nije uvijek najbolji?
Što znači oznaka „Oglas” među rezultatima?
Zašto je dobro koristiti više izvora informacija?
Zašto je važno provjeriti prava korištenja slika?
Opiši kako pri pretraživanju pretražiti i izdvojiti samo crno-bijele slike.
Što je e-portfolio?
Što možemo spremati u e-portfolio?
Što je AAI@EduHr?
Zašto ne smijemo dijeliti svoje korisničko ime i lozinku?
Što je Microsoft365?
Čemu služi OneDrive?
Koja je razlika između Microsoft365 i OneDrivea?
Koje bi ključne riječi upisao ako tražiš podatke o povijesti Zagreba?
Kako možeš procijeniti je li neka mrežna stranica pouzdana?
Opiši kako možemo ispisati mrežnu stranicu na pisaču.
Kako internet može pomoći u učenju?
Kako nepravilno korištenje interneta može otežati učenje?

Elektronička pošta i društvene mreže

Internet nam ne služi samo za pregledavanje mrežnih stranica i pretraživanje informacija. Pomoću interneta možemo komunicirati s drugim ljudima, slati poruke i dijeliti datoteke. Dvije važne internetske usluge koje ćemo upoznati u ovoj lekciji su elektronička pošta (e-pošta) i društvene mreže. Obje nam mogu biti vrlo korisne, ali samo ako ih koristimo odgovorno i sigurno.

Elektronička pošta

Elektronička pošta (e-pošta, engl. e-mail) je internetska usluga koja nam omogućuje slanje i primanje poruka. Poruke koje šaljemo i primamo nazivamo e-poruke. E-pošta se često koristi u školi i na poslu jer je prikladna za službenu komunikaciju, slanje obavijesti i dogovore.

Osim teksta, e-poruci možemo priložiti i datoteke, primjerice dokument, sliku ili prezentaciju. Taj se dodatak zove privitak (engl. attachment). Važno je znati da privitke ne trebamo otvarati ako ne znamo tko ih je poslao ili ako poruka izgleda sumnjivo.

E-adresa i njezini dijelovi

Da bismo mogli slati i primati e-poštu, trebamo imati svoju adresu e-pošte (e-adresu). E-adresa obično ima oblik:

ime-prezime@domena
ime.prezime@domena
ime_prezime@domena
imeprezime@domena

E-adresa se sastoji od dva glavna dijela:

korisnički dio (prije znaka @) – često je to ime, prezime ili nadimak
domena (poslije znaka @) – govori kojem sustavu ili organizaciji pripada pošta

Znak @ čitamo “pri” ili “et” i on je obvezan dio svake e-adrese.

Kako čitamo i šaljemo e-poštu

E-poštu možemo koristiti na dva glavna načina:

Putem programa (klijenta e-pošte) – to je program instaliran na računalu ili uređaju koji služi za rad s e-poštom. Primjeri su Microsoft Outlook i Mozilla Thunderbird.
Putem mrežne pošte (webmaila) – to je e-pošta kojoj pristupamo u mrežnom pregledniku. Kod webmaila se prijavljujemo na mrežnoj stranici i tamo čitamo i pišemo poruke.

Webmail je često praktičan jer možemo pristupiti pošti s različitih uređaja, samo trebamo internetsku vezu i svoje podatke za prijavu.

Školska e-pošta i Zimbra

U školama se često koristi sustav mrežne pošte povezan sa školskim računom. Učenici i učitelji imaju školsku e-adresu, a pristup joj se obično ostvaruje preko webmaila.

Za prijavu se koristi školski identitet (korisničko ime i lozinka) koji dobivamo u školi. Te podatke ne smijemo dijeliti s drugima, jer oni služe za pristup našim školskim uslugama.

Dijelovi e-poruke

Kada pišemo e-poruku, najčešće vidimo nekoliko važnih polja:

Prima (To): ovdje upisujemo e-adresu osobe kojoj šaljemo poruku.
Naslov (Subject): kratko opisujemo o čemu je poruka, npr. „Zadatak iz informatike” ili „Pitanje za domaću zadaću”.
CC: koristi se kada želimo da poruku primi još netko i da se vidi kome je sve poslana (kopija poruke).
BCC: koristi se kada poruku šaljemo većem broju primatelja, ali ne želimo da primatelji vide e-adrese drugih (skrivena kopija).
Tijelo poruke: to je glavni dio u koji pišemo sadržaj poruke.

Naslov je posebno važan jer pomaže primatelju odmah razumjeti svrhu poruke.

Pravila pristojne e-pošte

E-pošta je oblik komunikacije pa je važno pisati jasno i pristojno. U poruci je dobro:

započeti pozdravom
napisati poruku razumljivo i uredno
paziti na pravopis koliko možemo
završiti poruku i potpisati se imenom i prezimenom (posebno u školskim porukama)

Ako šaljemo poruku učitelju ili službenoj osobi, ton treba biti pristojan i jasan.

Kako napisati službeni e-mail?

1. Oslovljavanje (pozdrav na početku)

Ako ne znate ime osobe:

Poštovani,
Poštovana,

Ako znate ime, ali osobu ne poznajete osobno:

Poštovani gospodine Matiću,
Poštovana gospođo Matić,

Ako se već poznajete i komunikacija je opuštenija:

Dragi Marine,
Draga Marija,

Važno! Nakon pozdrava ide zarez (,) – nikada uskličnik (!) ili točka (.).

2. Nakon pozdrava ide prazan red

Uvijek ostavite jedan prazan red nakon pozdrava.

Rečenica koja slijedi piše se malim početnim slovom, osim ako počinje osobnim imenom ili riječju koja se inače piše velikim slovom.

Primjer:

Poštovana gospođo Matić,

javljam Vam se vezano uz…

3. Kada pišemo Vi, a kada vi?

Kada se obraćamo jednoj osobi, pišemo Vi, Vam, Vas (veliko slovo – iz poštovanja).

Primjer:

Šaljem Vam tražene informacije.

Kada se obraćamo više osoba, pišemo vi, vas (malim slovom).

Primjer:

Molim vas da pročitate upute.

Ako šaljete e-mail na opću (generalnu) adresu (npr. info@…) i ne znate kome se obraćate, pišete vi malim slovom.

4. Pišite kratko i jasno

Većina ljudi dnevno primi mnogo e-mailova.

Zato:

pišite kratke rečenice
odmah recite zašto pišete
jasno napišite što tražite

Dobar e-mail je:

kratak
jasan
pregledan

5. Odvajajte tekst u odlomke

Nemojte pisati sve u jednom velikom odlomku.

Razdvojite tekst u kraće cjeline.
Najvažnije informacije možete podebljati.
Ako je potrebno, koristite natuknice (popis).

Tako će e-mail biti lakši za čitanje.

6. Ne pišite predugačke e-mailove

U e-mail napišite samo najvažnije informacije.

Ako imate puno podataka:

napravite dokument (npr. u Wordu ili PDF-u)
dodajte ga kao prilog
u e-mailu ukratko objasnite što se nalazi u prilogu

7. Prilagodite stil situaciji

Razmislite:

kome pišete?
što želite postići?

Primjer: Nećete napisati „Bok!” ako pišete ravnatelju škole ili tvrtki.

8. Ne okolišajte

Već u prvoj rečenici treba biti jasno:

zašto pišete
što trebate
koju informaciju šaljete

Izbjegavajte duge uvode.

9. Završni pozdrav

Na kraju e-maila obavezno napišite pozdrav.

Ako ste započeli s „Poštovani“, možete završiti s:

Lijep pozdrav
Srdačan pozdrav
S poštovanjem

Ako je ton malo opušteniji:

Pozdrav
Puno pozdrava

Možete dodati i „Želim Vam ugodan dan.“

10. Potpis

Uvijek se potpišite:

Ime i prezime
Razred / škola (ili funkcija)
Broj telefona (ako je potrebno)

Primjer:

Srdačan pozdrav

Ana Horvat, 5. c razred
Katolička osnovna škola …

I najvažnije

Službeni e-mail mora biti:

gramatički točan
bez pravopisnih pogrešaka
pristojan

Prije slanja ga pročitajte još jednom.

Slanje, privitci i „Skica”

Nakon što napišemo poruku, šaljemo je klikom na gumb Pošalji. Ako još nismo spremni poslati poruku, možemo je spremiti kao skicu (nacrt, nedovršenu poruku). Skicu možemo kasnije otvoriti, dopuniti i tek tada poslati.

Kada poruci dodajemo privitak, trebamo provjeriti:

je li točna datoteka priložena
nije li datoteka prevelika
je li naziv datoteke uredan i smislen (npr. „Zadatak_ime_prezime”)

Kako preuzeti sliku s interneta

1. Upiši pojam u Google
U tražilicu upiši npr. životinje i klikni na Slike.

2. Odaberi veličinu slike
Klikni na Alati → Veličina → odaberi Velike
(Tako ćeš dobiti kvalitetnije i veće slike.)

3. Klikni na sliku
Odaberi sliku koja ti se sviđa da se otvori.

4. Desni klik na sliku
Odaberi „Spremi sliku kao…”

5. Spremi sliku
Odaberi lokaciju na koju ćeš spremiti sliku, upiši naziv i klikni „Spremi”.

Važno!

Poštuj autorska prava. Slike s interneta ne smiješ koristiti bez dopuštenja autora, osim ako su označene za besplatno korištenje.

Microsoft Outlook i e-pošta u Microsoft365

E-pošti se može pristupati i kroz sustav Microsoft365. U njemu se može koristiti usluga pošte (Outlook u mrežnom obliku), a moguće je i instalirati program Office paketa koji uključuje Outlook.

Važno je zapamtiti: bez obzira koristimo li webmail ili program poput Outlooka, svrha je ista – slanje i primanje e-poruka.

Društvene mreže

Društvene mreže su internetske usluge koje omogućuju komunikaciju i povezivanje ljudi. Na društvenim mrežama možemo objavljivati poruke, slike i videozapise, dopisivati se i sudjelovati u grupama.

Društvene mreže mogu biti korisne za razmjenu informacija i suradnju, ali često nose i sigurnosne rizike. Zato je važno pažljivo birati što objavljujemo i s kime komuniciramo.

Školske digitalne platforme za komunikaciju

U školama se za komunikaciju i suradnju koriste posebne digitalne platforme koje su dostupne učenicima i učiteljima. One omogućuju razmjenu poruka, materijala i obavijesti te zajednički rad na zadacima.

Takve platforme nisu javne društvene mreže, nego zatvoreni sustavi namijenjeni obrazovanju. Pristup im imaju uglavnom učenici i učitelji pomoću školskog računa, a po potrebi se mogu uključiti i vanjski sudionici ako ih učitelj ili organizator pozove.

U tim sustavima moguće je:

povezivati se u razrede ili grupe
dogovarati se oko zadataka
dijeliti obavijesti i nastavne materijale
sudjelovati u zajedničkom radu

Pri komunikaciji vrijede pravila pristojnosti, kao i u e-pošti: pišemo jasno, poštujemo druge i ne objavljujemo ništa što bi moglo nekoga povrijediti.

Društvene mreže u sustavu Microsoft365

Unutar sustava Microsoft365 postoji društvena mreža za komunikaciju zaposlenika i korisnika organizacije. Jedna od njih naziva se Viva Engage (ranije Yammer). Ona se uglavnom koristi u poslovnim i velikim organizacijama, a rjeđe u osnovnim školama.

Microsoft Teams u školi

Jedna od najčešće korištenih platformi u školama je Microsoft Teams.

Microsoft Teams omogućuje:

dopisivanje učenika i učitelja
sudjelovanje u online sastancima i nastavi
razmjenu datoteka i nastavnih materijala
predaju zadataka
rad u manjim grupama

Teams nije javna društvena mreža poput Instagrama ili TikToka. To je digitalno okruženje namijenjeno učenju i suradnji unutar škole.

Sigurnost pri korištenju e-pošte i društvenih mreža

Kod e-pošte i društvenih mreža posebno je važno paziti na sigurnost:

ne dijelimo lozinke i ne govorimo ih prijateljima
ne dijelimo osobne podatke (adresa, broj telefona, lozinke, fotografije dokumenata)
ne otvaramo sumnjive privitke i poveznice
ako dobijemo čudnu ili neuglednu poruku, javimo odrasloj osobi (roditelju ili učitelju)

Internet je koristan alat, ali naš je zadatak koristiti ga pametno i odgovorno.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Što je elektronička ili e-pošta?
Čemu služi e-pošta?
Što je e-poruka?
Što je privitak i što može sadržavati?
Što je e-adresa i od kojih se dijelova sastoji?
Kako čitamo znak @ u e-adresi?
Na koja dva načina možemo koristiti e-poštu?
Što je program (klijent) za e-poštu? Navedi primjer.
Što je mrežna pošta (webmail)?
Zašto je webmail praktičan za korištenje?
Što upisujemo u polje Prima (To)?
Čemu služi Naslov (Subject)?
Što je tijelo poruke?
Čemu služe CC i BCC? Objasni.
Što je skica (koncept) poruke?
Zašto je važno pisati pristojno i jasno u e-poruci?
Što je dobro napisati na početku poruke?
Zašto se na kraju poruke trebamo potpisati?
Što trebamo provjeriti prije slanja poruke?
Tko je pošiljatelj, a tko primatelj e-pošte?
Što je korisnički račun i čemu služi?
Što je Microsoft Teams i za što se koristi u školi?
Može li se u Teams uključiti i osoba koja nije učenik ili učitelj? Kako?
Po čemu se Teams razlikuje od javnih društvenih mreža?
Nabroji sigurnosne prijetnje na koje nailazimo koristeći se društvenim mrežama.
Zašto ne smijemo dijeliti lozinke s drugima?
Zašto trebamo biti oprezni s privitcima nepoznatih pošiljatelja?
Koje osobne podatke ne smijemo dijeliti putem interneta?
Što trebamo učiniti ako primimo sumnjivu ili neugodnu poruku?
Zašto je važno odgovorno koristiti internet i digitalne alate?

Sigurnost i privatnost na internetu

Internet nam omogućuje brz pristup informacijama, komunikaciju i učenje, ali istodobno nosi i određene rizike. Kada koristimo internet, važno je znati kako zaštititi svoju privatnost, poštovati tuđa prava i odgovorno koristiti tehnologiju. Sigurnost na internetu jednako je važna kao i sigurnost u stvarnom životu.

Privatnost na internetu

Privatnost znači pravo svake osobe da odlučuje koje će svoje podatke podijeliti s drugima. Na internetu je privatnost posebno važna jer se informacije vrlo brzo šire i teško ih je kasnije ukloniti.

Kada koristimo mrežne stranice, društvene mreže ili druge digitalne usluge, često ostavljamo tragove o sebi. Dio privatnosti možemo zaštititi pravilnim postavkama i odgovornim ponašanjem.

Ne preporučuje se javno objavljivati:

datum rođenja
adresu stanovanja
broj telefona
podatke o školi i razredu
lozinke ili osobne dokumente

Popis prijatelja, fotografije i objave trebaju biti vidljivi samo osobama kojima vjerujemo. Ako objavljujemo fotografiju na kojoj su i druge osobe, važno je imati njihovo dopuštenje.

Autorska prava

Autorsko pravo štiti rad osobe koja je nešto stvorila — tekst, fotografiju, crtež, glazbu, video ili računalni program. Autor ima pravo odlučiti kako će se njegovo djelo koristiti.

Ista pravila vrijede i na internetu. Kada napišemo sastav, izradimo prezentaciju ili snimimo fotografiju, mi smo autori tog rada. Kao što ne želimo da netko koristi naš rad bez dopuštenja, tako ne smijemo ni mi koristiti tuđe radove bez dozvole.

Postoji zakon koji štiti autorska i srodna prava i određuje kako se tuđi rad smije koristiti.

Copyright i Creative Commons

Neki autori ipak žele omogućiti korištenje svojih djela pod određenim uvjetima. Tada koriste licencu Creative Commons (CC). Ona dopušta besplatno korištenje, ali uz poštivanje pravila koje je autor odredio, primjerice:

navođenje imena autora
zabrana komercijalne uporabe
zabrana izmjena djela

Zato je važno prije korištenja tuđeg sadržaja provjeriti pod kojim se uvjetima smije koristiti.

BY (Attribution / Imenovanje) – Moraš navesti autora djela.

SA (ShareAlike / Dijeli pod istim uvjetima) – Ako promijeniš ili preradiš djelo, moraš ga dijeliti pod istom licencom.

ND (NoDerivatives / Bez prerada) – Djelo smiješ dijeliti, ali ga ne smiješ mijenjati.

NC (NonCommercial / Nekomercijalno) – Djelo smiješ koristiti samo za nekomercijalne svrhe (bez zarade).

Kako pronaći slike koje smijemo koristiti

Na internetu postoji mnogo fotografija i ilustracija, ali ne smijemo svaku slobodno preuzeti. Prilikom pretraživanja slika treba obratiti pozornost na prava korištenja.

U mrežnim tražilicama moguće je filtrirati rezultate tako da se prikažu samo slike koje su dopuštene za ponovnu uporabu. Takve slike najčešće imaju Creative Commons licencu.

Kada koristimo tuđu sliku u školskom radu, dobro je navesti izvor ili ime autora ako je poznato jer time poštujemo autorska prava i priznajemo tko je stvorio to djelo. Tako ne predstavljamo tuđi rad kao svoj i pokazujemo da odgovorno koristimo informacije s interneta.

Utjecaj računalne tehnologije na život

Računalna tehnologija danas je prisutna u gotovo svim područjima života. Koristimo pametne telefone, računala i internet za učenje, komunikaciju, zabavu i rad. Živimo u informacijskom dobu u kojem su digitalne vještine vrlo važne.

Tehnologija nam može olakšati svakodnevne zadatke, omogućiti bržu razmjenu informacija i povezivanje s ljudima diljem svijeta.

Prednosti uporabe računalnih tehnologija

Računalne tehnologije imaju mnoge prednosti:

omogućuju brzo pronalaženje informacija
potiču učenje i istraživanje
olakšavaju komunikaciju na daljinu
nude edukativne igre i simulacije
omogućuju online kupnju i usluge
podržavaju obrazovanje na daljinu

Digitalni alati pomažu učenicima u izradi zadataka, prezentacija i projekata te omogućuju suradnju s drugim učenicima.

Nedostaci i opasnosti

Pretjerana uporaba tehnologije može imati i negativne posljedice. Previše vremena provedenog uz računalo ili mobitel može dovesti do:

smanjene tjelesne aktivnosti
problema sa spavanjem
slabije koncentracije
ovisnosti o igrama ili društvenim mrežama
zanemarivanja obveza i odnosa s drugima

Previše vremena provedenog uz računalo može negativno utjecati na zdravlje jer smanjuje tjelesnu aktivnost, opterećuje oči i može uzrokovati bolove u vratu i leđima zbog dugotrajnog sjedenja. Također može dovesti do umora, lošijeg sna i smanjene koncentracije.

Važno je praviti pauze tijekom rada na računalu kako bismo zaštitili svoje zdravlje. Kratke pauze omogućuju odmor očima, istezanje tijela i vraćanje energije, pa nakon toga možemo učinkovitije nastaviti s radom.

Postoje i sigurnosne opasnosti poput virtualnog nasilja, širenja netočnih informacija ili zlouporabe osobnih podataka.

Virtualno nasilje (cyberbullying) je namjerno i ponavljano zlostavljanje ili uznemiravanje osobe putem interneta ili digitalnih uređaja. Ono može uključivati vrijeđanje, prijetnje, širenje laži, objavljivanje neugodnih fotografija ili poruka te isključivanje nekoga iz online grupa s ciljem da ga se povrijedi ili ponizi.

Odgovorno korištenje tehnologije

Najbolji način korištenja tehnologije jest umjerenost i odgovornost. Važno je:

koristiti tehnologiju za učenje i korisne aktivnosti
praviti pauze tijekom rada na računalu
poštovati pravila sigurnosti
biti pristojan u online komunikaciji
potražiti pomoć odrasle osobe ako se pojavi problem

Tehnologija je vrijedan alat, ali samo ako je koristimo na siguran i promišljen način.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Što znači privatnost na internetu?
Zašto je važno štititi svoju privatnost na internetu?
Navedi barem tri osobna podatka koja ne smijemo javno objavljivati.
Zašto nije dobro dijeliti lozinke s drugima?
Što trebamo učiniti prije objave fotografije na kojoj su i druge osobe?
Što su autorska prava?
Zašto ne smijemo koristiti tuđe radove bez dopuštenja?
Što znači licenca Creative Commons (CC)?
Koja su pravila koja autor može odrediti kod CC licence?
Po čemu se razlikuju Copyright i Creative Commons?
Smijemo li koristiti svaku sliku koju pronađemo na internetu? Zašto?
Kako možemo pronaći slike koje smijemo koristiti u školskom radu?
Zašto je dobro navesti izvor slike ili ime autora?
U kakvom dobu danas živimo s obzirom na razvoj tehnologije?
Navedi nekoliko prednosti uporabe računalnih tehnologija.
Kako tehnologija pomaže u učenju?
Navedi nekoliko nedostataka pretjerane uporabe tehnologije.
Kako previše vremena uz računalo može utjecati na zdravlje?
Što je virtualno nasilje?
Zašto je važno praviti pauze tijekom rada na računalu?
Kako možemo sigurno i odgovorno koristiti internet?
Što trebamo učiniti ako na internetu naiđemo na problem ili neugodnu situaciju?